Veštačka inteligencija – propast ili revolucija?

Otkako je počela njena primena u svakodnevnom ljudskom životu, oko veštačke inteligencije se dosta raspravljalo u naučnim i IT krugovima iz najrazličitijih uglova i sa mnoštvom predviđanja koja su najčešće bila preuveličana, kao što je to bio slučaj i sa skoro svim velikim tehnološkim inovacijama kroz istoriju

Objavljeno 23.09.2017.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 4 mins

Jul ove godine u IT svetu obeležila je debata izvršnog direktora kompanija Tesla, SpaceX i SolarCity i koosnivača PayPal-a, Ilona Maska, i izvršnog direktora Fejsbuka, Marka Zakerberga, o potencijalnoj pretnji koju veštačka inteligencija predstavlja po čovečanstvo. Mask je pre ove debate ispred američkih guvernera izjavio da je neophodno postojanje regulacije veštačke inteligencije pre nego što bude kasno. „Stalno pokušavam da skrenem pažnju na to, ali biće kasno kad ljudi vide robote kako idu ulicom i ubijaju, neće znati kako da reaguju, jer sada sve to izgleda previše bajkovito”, rekao je dodajući da tehnologija predstavlja „osnovni rizik za opstanak ljudske civilizacije”.

Zakerberg je, pak, u živom javljanju preko Fejsbuka, nazvao Maska pesimistom i njegove strahove prikazao kao bespotrebnu negativnost. „U neku ruku mislim da je to i vrlo neodgovorno”, naveo je Mark.

U jeku ove debate oglasio se i Endru Ng, osnivač Coursera-e, profesor na Stenford Univerzitetu i cenjeni autor koji važi za eksperta u oblasti veštačke inteligencije. „Kao neko ko je izgradio i lansirao dosta projekata veštačke inteligencije ne vidim bilo kakvu jasnu naznaku da bi ona mogla da premosti ljudsku”, rekao je. „Mislim da je uticaj na tržište rada mnogo veći problem i jedan na koji bih voleo da se fokusiramo, umesto da pridajemo pažnju ovim naučno-fantastičnim i  distopijskim elementima”.

Endru je bio uključen u mnoge važne projekte u vezi sa veštačkom inteligencijom, između ostalog i kao član Google Brain tima. I dok ljudi poput Ilona Maska i Stivena Hokinga upozoravaju na rast veštačke inteligencije koja bi mogla premašiti čovekovu, Endru je izjavio da se toliki napredak ne može očekivati u bliskoj budućnosti. On ne osporava da je takav scenario moguć, ali u isto vreme tvrdi da postoje mnogo važniji problemi kojima bi se trebalo pozabaviti.

„Imao sam mnogo diskusija sa vodećim biznismenima i ljudima u timovima za veštačku inteligenciju koji rade na novim projektima koji će ugasiti desetine hiljada radnih mesta u jednoj ili više kompanija”, rekao je Endru. „Interesantna stvar je da se poslovi mnogih ljudi nalaze na nišanu ovakvih tehnologija, brojni radnici će otići, oni ne razumeju veštačku inteligenciju, nemaju odgovarajuću obuku da bi je savladali. Oni čija će se radna mesta ugasiti ni ne znaju da se nalaze na meti”.

I dok su tehnologija i veštačka inteligencija oduvek bili odlični za stvaranje bogatstva, Endru navodi da je potrebno još dosta rada da bismo izgradili fer društvo na temelju ovih dostignuća. Konkretno, Endru poziva na pružanje većih mogućnosti za obrazovanje, naročito zbog radnika čije će poslove veštačka inteligencija zameniti.

„Mislim da stižemo do tačke gde bi možda trebalo da izgradimo bolji obrazovni sistem ili da mu bar dodamo nove komponente, tako da čovek koji na ovaj način izgubi radno mesto ima mogućnost za obuku kako bi pronašao smislen posao”, izjavio je on.

Dok mnogi na pomen veštačke inteligencije zamišljaju scenario poput onog iz filma „Terminator”, realno stanje stvari je da njen najnapredniji oblik koji trenutno posedujemo jedva razlikuje prženu piletinu od labradoodle pasa (mešanci labradora i pudle, prim. aut.).

NAREDNI ČLANAK

Ostavi komentar

  • (not be published)