Skupština, kao zakonodavn organ, usvaja različite propise koji su važni za funkcionisanje zajednice, a poslanici, odnosno odbornici, predstavljaju i zastupaju interese građana. Zato je neophodno imati u vidu koje su to odluke, ko ih predlaže, ko glasa za njih (a ko protiv), kako bi se procenilo da li su one svrsishodne i da li su njihovo usvajanje i sprovođenje zaista u interesu građana. O svim ovim, kao i mnogim drugim pitanjima o funkcionisanju grada, odbornici i odbornice mogu postaviti odbornička pitanja. Taj institut, međutim, poslednjih godina u Skupštini Grada Pančeva skoro i da ne funkcioniše, a prošle godine ih gotovo nije ni bilo.
Poslovnik Skupštine grada Pančeva, u članu 131. predviđa da odbornik ima pravo da postavlja pitanja u vezi sa poslovima Grada, usmeno ili pismeno.
Usmena pitanja postavljaju se na kraju sednice Skupštine, a pismena se dostavljaju sekretaru Skupštine.
Članom 132. previđeno je da se na postavljeno pitanje odbornika, odgovor daje na istoj ili na narednoj sednici.
„Izuzetno, odgovor se može dati i kasnije, ukoliko ga onaj kome je pitanje upućeno (organ, ustanove, preduzeće i sl.), i pored urgencije sekretarijata Gradske uprave nadležnog za skupštinske poslove, nije na vreme dostavio”, navodi se u članu 132. poslovnika.
Skupština može odlučiti da se lice kome je pitanje postavljeno pozove na sednicu Skupštine da usmeno da odgovor ili tražena obaveštenja. Ono ima pravo da u toku pretresa dobije reč radi davanja naknadnih obaveštenja ili svoga mišljenja.
Nepostojanje odborničkih pitanja – nepostojanje dobre parlamentarne prakse
Javno dostupni zapisnici sa sednica pokazuju da…
Otvoreni poziv
Tajna Mediterana – Sardinija
Sardinija je magično ostrvo koje se nalazi usred Sredozemnog mora, drevnih i nepoznatih civilizacija, impozantnih megalitskih građevina. Pod njenim ljubičastim nebom kriju se neverovatne misterije koje istoriju i legende povezuju u tajanstven i neodoljiv spoj. Da li je moguće da je mitska Atlantida, koju je filozof Platon opisao pre više od 2.000 godina, zapravo Sardinija? Ili, otkud to da templarska crkva postoji u blizini Sasarija, na mestu tako dalekom od zemalja srednjovekovnih krstaških ratova?
Oko 1800. godine p.n.e. na Sardiniji se razvila nuragijska civilizacija. Naziv je dobila po karakterističnim građevinama, nuragama, koje i danas dominiraju pejzažom ostrva i postoje samo na Sardiniji.
Reč nuraghe potiče od praindoevropske reči nur. Bukvalno, znači „šuplja gomila kamenja”. Današnji sardiniski izraz „nurra”, znači upravo to, gomila kamenja. Mnogi toponimi na ostrvu mogu se povezati sa rečju nur: ceo region u blizini Algera se zove Nurra, a tu su i sela Nurri, Nuraminis i Nurachi.
Nurage su kružne megalitske konstrukcije (krnji konusi) napravljene od izuzetno velikih blokova bazaltnog kamena i građene bez ikakvog vezivnog materijala. Na Sardiniji postoji oko 7.000 nuraga, ali arheolozi procenjuju da ih je više od 10.000 izgrađeno, ali da su još uvek delimično ili potpuno zakopane. U početku su se sastojale od jedne sobe i bile su prilično udaljene jedna od druge. Vremenom su nurage dobijale sve smelije i složenije arhitektonske karakteristike. Počele su da se grade manje građevine oko centralne kule. Često su bile ograđene posebnom vrstom ogivalnog krova (kao u gotici), kupole. Na taj način su izgrađena nuragijska sela, koja su mogla da prime nekoliko stotina ljudi.
Posebno je misteriozno koju su namenu imale nurage. Pretpostavlja se da su to mogle biti odbrambene vojne ispostave, verski i grobni hramovi ili čak astronomske posmatračke tačke! Arheolog Mauro Pepino Zedda tvrdi da su to konstrukcije građene po preciznim astronomskim pravilima,…