Pozorište u akciji

Ovogodišnji 47. Ex Teatar Fest pod nazivom „Pozorište u akciji” biće održan od 1. do 3. juna. Na nekoliko lokacija u gradu biće izvedeno šest predstava i jedan perfomans

Objavljeno 29.05.2018.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 5 mins

Po rečima selektorke 47. Ex Teatar festivala, Sunčice Milosavljević, izabrane predstave čine važan segment savremene pozorišne prakse koja nastaje kako na margini, tako i u samom „mejnstrim” teatru, a to predstavlja pozorište koje u sebi podjednako sadrži i estetski i aktivistički kvalitet. Cilj aktivističke predstave je želja da se utiče na razmišljanja gledalaca i promenu njihovih stavova, a sve u cilju ohrabrenja i preduzimanja realne akcije. Aktivističko pozorište vrlo često nastaje kroz kreativnu akciju i kroz improvizovan rad bez jasnog narativnog ili poetskog ishoda, po čemu je aktivističko pozorište ujedno i eksperimentalno, naglašava selektorka Milosavljević.

Program ovogodišnjeg festivala čine sledeće predstave:

Pozorište za mladu publiku: „Drugačije budni”, čiji koncept i režiju potpisuju Smiljana Tucakov i Dušan Kalejski će na Ex Teatar Festu biti prikazana u petak, 1. juna 2018. godine u Dvorani „Apolo” sa početkom u 12 sati. „Drugačije budni” je pozorišna predstava sjedinjena od ličnih materijala aktera i odabrane poetske građe. Rezultat je saradnje dramskih pedagoga i umetnika iz Centra za kreativno odrastanje i multikulturalnu saradnju CEKOM iz Zrenjanina kao i učenika srednje škole „11. maj” iz Jagodine.

Istog dana, sa početkom u 19. sati, na Trgu Zorana Đinđića imaćemo priliku da pogledamo transritualni (buto) performans „Mandragora”, autora i buto umetnika Marka Nektana. Ovaj solo performans istražuje odnose čovek-priroda i evolucija-nasilje, simbolično preispitujući sveopšte nasilje. Oslonjen na tradiciju buto teatra, ovaj rad je, po rečima Marka Nektana: „vrisak svih koji su prezreni, zlostavljani, mučeni i obogaljeni“. Performans ima prizvuk omeđenog i skrajnutog jer prikazuje bol i patnju svega onoga što prosečan čovek potcenjuje.

Prvog dana festivala takođe u Dvorani „Apolo” od 20 sati, publika će imati priliku da pogleda i izuzetan esej u pokretu: „O s(a)vesti“, autorke Sanje Krsmanović Tasić, u koprodukciji „Hleb teatra“, Udruženja „Umetnička utopija”, i Bitef teatra. „O s(a)vesti je predstava o Dadi Vujasinović, novinarki lista Duga koja je izveštavala s ratišta početkom devedesetih godina, a život izgubila 1994. godine u Beogradu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Ujedinjenje ili smrt 1918. – Foto: domomladinepancevo.rs

Drugog dana Ex Teatar Fest nam u Dvoreni „Apolo”, od 19 sati donosi predstavu „Ujedinjenje ili smrt 1918.” Narodnog pozorišta Priština iz Gračanice. Reč je o dokumentarnoj predstavi koja za svoj polazni dramaturški okvir koristi stenograme zasedanja Velike narodne skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori, poznate kao Podgorička skupština 1918. Režiju su uradili Jelena Bogavac i Nenad Todorović.

Za poslednji dan festivala, nedelju 3. jun rezervisane su tri predstave. Prva, pod nazivom „Unutrašnja svetla” u režiji Vladislava Nešića, a u izvođenju PATOS pozorišta iz Smedereva biće odigrana u 16 i 17 sati u prostorijama „Ateljea mladih” u Domu omladine Pančevo. Pozorište PATOS istražuje koncept „teatra zatvorenih očiju”, gde predstava ima za cilj da stimuliše sva čula osim čula vida, oživljavajući na taj način, putem scenskog mraka, unutrašnje pejzaže života.

Predstavu „Buffer” imaćemo priliku da pogledamo istog dana u Dvorani „Apolo” sa početkom u 18.30 sati, a u pitanju je dance-tech performans Izvanrednog Boba u kojem koreografija svetla zajedno sa elektronskom muzikom i video-projekcijom stvara ambijent simulacije virtuelnog prostora u kome ne postoji jasna granica između stvarnog i medijatizovanog.

Buffer – Foto: domomladinepancevo.rs

Festival zatvara predstava „Sumnjivo lice” Reflektor teatra čiji koncept i režiju potpisuje Vojislav Arsić, a njeno izvođenje je planirano na Letnjoj sceni Doma omladine Pančevo u 21 sat (u slučaju kiše u Dvorani „Apolo”). „Sumnjivo lice” je predstava koja preispituje večitu aktuelnost Nušića i razlog zbog čega se ni posle 130 godina nismo promenili kao društvo i zbog čega večito čekamo promene koje se ne događaju. Ova verzija „Sumnjivog lica” zapravo je dekonstrukcija originalne drame i postavlja bitno pitanje: Koja su to danas sumnjiva lica i zašto ih nema?

Ostavi komentar

  • (not be published)