Mozaici Milana Ćuka: strip junaci od kamena i stakla

Slikar, mozaičar i restaurator Milan Ćuk je svoj san o superherojima oživeo u neobičnim mozaicima velikog formata na kojima prikazuje junake iz stripova. Za naš sajt govori o ovom naizgled čudnom spoju, o dosadašnjim izložbama i planovima za budućnost

Objavljeno 24.01.2019.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 14 mins

Neko jednom reče da je umetnik sa darom koji poseduje sličan biću sa natprirodnim moćima, a ako bismo dalje razvijali tu tezu, moglo bi se reći i da su na neki način poput superheroja, koji stvarnost čine vrednijom, ugrađujući delić lepote u nju. Jedan od takvih je i slikar, mozaičar i restaurator Milan Ćuk, koji je svoj san o superherojima oživeo u neobičnim mozaicima velikog formata na kojima je prikazao junake iz stripova. Kada su se Hulk, Supermen i Srebrni Letač, sačinjeni od hiljada svetlucavih delića, pojavili na umetničkoj sceni, privukli su veliku pažnju javnosti. O tom iskustvu, svom radu i planovima govorio je za naš sajt ovaj diplomac Fakulteta primenjenih umetnosti.

PANČEVO SI TI: Zanimljiva je ta fug masa kojom si povezao naizgled daleke i teško povezive stvari – ljubav prema stripovima i umetnost mozaika. U jednom intervjuu si izjavio da inspiracija za izradu ovih mozaika potiče iz tvog interesovanja za antičku umetnost koja je svoje mitološke heroje ovekovečila u drevnim mozaicima. Kako si zapravo počeo da se baviš mozaikom?

MILAN ĆUK: Interesovanje prema mozaiku stekao sam na fakultetu, na Odseku za konzervaciju i restauraciju slika. Pojedini predmeti na ovom Odseku bave se konzervacijom i restauracijom štafelajnih i zidnih slika. Freska, mozaik i vitraž su tradicionalne tehnike i pripadaju zidnom slikarstvu, a ja sam se nekako najviše pronašao u tim antičkim tehnikama. Kroz savladavanje tehnika restauracije i konzervacije slika učiš i kako se treba ophoditi prema umetničkim delima. Imao sam prilike da radim na zaštiti naše kulturne baštine, koja je jedna od najlepših i najvrednijih u srednjovekovnoj umetnosti, pri čemu se posebno izdvajaju freske, one spadaju u vrhunac evropske umetnosti. Pošto su slikari-restauratori u osnovi slikari, uvek me je i vuklo da stvaram nešto. Zbog ubedljivosti umetničkih dela koje sam video na našim prostorima poželeo sam da i sam tako nešto stvorim, ali koristeći motive koji karakterišu naše vreme. Osim toga, mali broj umetnika koristi mozaik kao medijum za izražavanje, a znao sam koliko su velike mogućnosti te tehnike, kao i novih materijala. Veliki sam ljubitelj Stare Grčke, društva iz tog vremena i njegove mitologije, a u ovom našem vremenu sam prepoznao da su strip junaci kao antički bogovi ili polubogovi sa određenim moćima, i na taj način vrlo slični grčkim mitološkim bićima. Čitajući razne stripove kockice su se prosto skolopile u glavi i bilo mi je jasno gde pripadam i šta treba da radim.

Autor  na otvaranju izložbe u Transformart galeriji

PST: U izradi mozaika, koristiš kamen i staklo. Kako se ovi materijali ponašaju, koji je teži za obradu? Koliko uopšte traje i kako izgleda rad na jednom mozaiku?

ĆUK: Kamen i staklo spadaju među najtrajnije materijale. Lako se obrađuju uz pomoć jednostavnog alata – koristi se poseban čekić, nakovanj i klješta prilagođena sečenju stakla i kamena. U suštini je jednostavna tehnika, ali je potrebno strpljenje. Kod mozaika je bitno da postoje različiti načini ređanja materijala, time se postiže bogatstvo mozaika. Vremenski proces je sličan kao i kod slikanja, zavisi od samog umetnika koliko će provesti radeći na jednoj mozaičnoj slici. Ja otprilike provedem mesec dana radeći na jednom mozaiku.

PST: Betmena, Supermena i ostale strip heroje od kamenčića Beograđani su imali prilike da prvi put da vide oktobra 2017. godine u „Transformart” galeriji, u okviru tvoje prve samostalne izložbe. Nedavno je na istom mestu otvorena zajednička izložba „Pokloni se” na kojoj učestvuješ i ti sa nekoliko novih radova. Koji su sada motivi u pitanju?

ĆUK: Ta prva samostalna izložba u „Transformart” galeriji bila je prekretnica za mene jer mi je bilo važno da vidim kako će proći u javnosti. I bio sam jako zadovoljan, ljudi su zaista dobro reagovali, i više nego sto sam očekivao. Transformart galerija pravi već drugu godinu zaredom grupnu izložbu na kraju godine na kojoj učestvuje oko pedeset umetnika, sa morem najrazličitijih radova i stilova. Na ovoj grupnoj izložbi sam krajem 2018. prvi put prikazao jedan svoj veći rad posvećen Husk, ženi-mutantu sa super moćima. Pored toga izložio sam i nekoliko manjih radova na kojima radim poslednjih godinu dana. Njihova tematika je slična jer je za mene strip neiscrpna inspiracija. Radom na manjim mozaicima sam otvorio novu dimenziju, i počeo da se bavim i pojedinačnim scenama iz stripa kao što su pejzaži, scene borbi i manji kadrovi. Mislim da sam time obogatio svoju seriju radova.

Ninja

PST: Mozaike superheroja izlagao si nedavno i na grupnoj pop-art izložbi u nemačkoj galeriji „Artaum Mosimo” u gradu Rees-u. Kako je došlo do ove saradnje i kako su tamo ljudi reagovali, postoji li neka razlika u interesovanju za ovaj vid kulture ovde i tamo?

ĆUK: Ta izložba je bila jako pozitivno iskustvo. Našao sam „Artraum Mosimo” galeriju preko oglasa na Instagramu, kontaktirao ih i odmah su me pozvali da gostujem. Bili su oduševljeni mojim radovima i imaju u planu da me promovišu i u budućnosti, tako da me čeka jedna izložba na proleće u Kelnu. Ceo taj put po Nemačkoj je bio dosta važan za mene, budući da sam upoznao mnogo ljudi koji vole i veruju u umetnost, i stekao sliku o svetu na pravi način, kroz prava iskustva.

PST: Kako se inače ugovaraju predstavljanja umetničkih dela u galerijskim prostorima, šta je potrebno da se desi da bi izlagao recimo u Pančevu jednog dana? Da li uvek ide preko konkursa ili na neki drugi način?

ĆUK: Nemam puno iskustva sa izlaganjem po galerijama i kulturnim centrima jer je situacija u kulturi i umetnosti teška. Često ne postoje ni minimalna sredstava za troškove oko izložbi, pa sve pada na umetnika. Ali kao i svaki umetnik koji stvara, voleo bih da pokažem što većem broju ljudi svoje mozaike jer i stvaram sa željom da doprem do ljudi i dam im najbolje od sebe, a možda malo i utičem na njih da podstaknu dobro u sebi i ohrabre se u sopstvenim borbama.

Betmen – Dark Knight 

PST: Koliko je danas za umetnika značajno izlaganje, u smislu prodaje?

ĆUK: Prodaja radova je jako važna, ali je veoma retka, budući da je zbog loše ekonomske situacije i manjka kulture nestala publika koja zaista voli umetnost. Pritom, organizacija na nivou države je loša, pa tako mi u celoj našoj zemlji još uvek nemamo nijedan sajam umetnosti gde bi mogla da se stekne slika o našoj umetničkoj sceni. Tek u 2018. godini su počele stvari polako da se menjaju ali konkretno još uvek ništa nije urađeno.

PST: Marvelovi junaci koje si uradio su junaci akcionog tipa. Ima li šanse da se među tvojim radovima nađu i ovi manje popularni strip junaci, poput mornara Korta Maltezea, romantičnog avanturiste pravdoljupca? Da li je moguće zapravo preneti akvarele Huga Prata u mozaik?

ĆUK: Korto Malteze je jedan od mojih omiljenih stripova ali američki strip i senzibilitet su mi ipak bliži i više me privlače. Mada, imam ponekad izlete i u tom pravcu – uradio sam jedan mozaik Korta i sigurno je da ću mu se u budućnosti vratiti, ali za sada se držim ovoga, jer je već američki strip sam po sebi nepregledno more inspiracije, pa je teško da se svim tim bavim. Što se tiče akvarela i mozaika, mogućnosti ove tehnike su ogromne, sve je moguće preneti u mozaik, pa čak i genijalne akvarele Huga Prata.

Izložba u Transformart galeriji 

PST: Imaš li neki ultimativni mozaični san, nešto što žudiš da napraviš?

ĆUK: Ispunio sam sve svoje mozaične snove, i živim ih iz jednog rada u drugi. Po završetku fakulteta imao sam priliku da radim na privatnim projektima i narudžbinama ljudi koji žele da ovekoveče svoje ideje u mozaicima. Međutim ti projekti su u likovnom smislu često jako loši, iako je investirano u njih puno novca. Bilo mi je uvek žao da radim na nečemu gde se koristi najbolji materijal iz Italije, a pritom sam znao da bih to mogao mnogo bolje da uradim. Nisam imao priliku da ja osmislim projekat i da mi neko pruži šansu da uradim najbolje što znam, to je zapravo u to vreme bio moj san. Ali pre nekoliko godina sam sam sebi dao šansu i na taj način počeo da živim svoj san.

PST: Smatra se da je iz legendi o kauboju sa belim šeširom i nekom izvanrednom sposobnošću, koji ujaše u grad i spase ga od neke pošasti, a zatim nestane u suton, nastao model modernog mita o superherojima. Ima li takvih „čojstvo i junaštvo” kauboja danas u realu, ko su danas heroji? Kakvo je ovo naše društvo, od kakvih smo delića napravljeni, a u kakvu se sliku sastavljamo?

ĆUK: Superheroja i junaka ima u svim vremenima pa i u našim. Oni su prisutni uvek oko nas, ali zbog šunda i kiča koji su u prvom planu često se ne vide dobre stvari koje ljudi čine. A kad su teška vremena tu se i bolje vidi ko je pravi, ko se drži hrabrosti, principa, plemenitosti i drugih ljudskih vrlina.

Video prilog sa autorovim radovima

PST: I za kraj, otkrij nam na čemu sada radiš, i da li su u planu neke izložbe, pored one koja je još uvek u toku u „Transformart galeriji” u Beogradu?

ĆUK: Uvek radim na nečem novom i trudim se da samog sebe iznenadim. Ova godina će mi proći u radu i angažovanju oko izložbi. Planiram da izlažem jedan rad u saradnji sa umetnikom Danilom Baletićem koji se proslavio sa svojim Transformers robotima. To će biti jedna simbioza skulpture i mozaika u prostoru a biće izložena u „Transformart galeriji”. Zahvaljujući putu po Nemačkoj, planiram i nekoliko izložbi u inostranstvu.

Ostavi komentar

  • (not be published)