Šta se sa vazduhom desi kada mu se promeni sastav? Kada emisija ugljen-dioksida (CO2) bude prevelika, a na Zemlji sve manje površina pod biljkama koje bi obnovile kiseonik? Ili pak kada u vazduh dospe nešto čemu mesto nije tu, poput hemikalija, različitih čestica prašine, čađi, dima i otrovnih gasova ili bioloških materija koji nanose štetu i uzrokuju nelagodnost kod čoveka i drugih živih bića? Onda pričamo o aerozagađenju. Zagađenost vazduha ili aerozagađenje ugrožava prirodnu sredinu u atmosferi. Pored analize sastava, da je vazduh zagađen možemo primetiti i čulima – ukoliko je promenio boju ili miris. Do disbalansa u sastavu vazduha može doći i usled prirodnih pojava, ali i našim delovanjem.
U školi smo svi naučili da je vazduh smeša gasova (azota kiseonika, ugljen-dioksida i malih količina drugih gasova kao što su neon, argon), vodene pare, prašine i bakterija. Nama i svim živim bićima najznačajniji je kisonik, neophodan za disanje i opstanak. Zanimljivo je da ga svi trošimo, a njegova količina u vazduhu se ne menja, jer njegovom obnavljanju doprinose biljke koje tokom procesa fotosinteze oslobađaju kiseonik.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2020/11/foto-2.png?resize=447%2C272&ssl=1)
Izvori i uticaj zagađenja
Pored erupcije vulkana i požara koji su prirodne nepogode, veliki problem čine motorni saobraćaj i industrija.
Zagađujemo vazduh na mnogo načina: paljenjem šuma radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, izduvnim gasovima iz motornih vozila, otpadnim plinovima iz fabrika, sagorevanjem ogreva u domaćinstvima…
Prema navodima Agencije za zaštitu životne sredine u Srbiji, upravo su saobraćaj, industrija, termoenergetska postrojenja i lokalna ložišta najveći uzrok zagađenja vazduha u većim gradovima.
Gasovi stupaju u različite hemijske reakcije u vazduhu čime mogu nastati opasna jedinjenja, što zatim dovodi do kiselih kiša koja dodatno mogu uništiti useve, prirodna staništa i živi svet. Zbog zagađenja dolazi do globalnog zagrevanja (efekat staklene bašte), oštećenja ozonskog omotača i povišenja nivoa svetskog mora.
Mnoga živa bića trpe direktne posledice povećanja koncentracije štetnih materija u vazduhu. Kroz vazduh, sve dospeva u vodu i zemlju koje koriste pre svega biljke i životinje čijom onda konzumacijom takođe ugrožavamo i sopstveno zdravlje. Takođe, biljkama postepeno izumiru tkiva i organi, zaustavljaju se procesi fotosinteze i rasta, na kraju dolazi do sušenja i smrti. Životinje otežano dišu, oštećuju im se disajni organi i nastaju oboljenja kao što su bronhitis, astma i rak pluća. Sve te posledice trpimo i mi, ljudi. Koliko je, na primer, čist planinski vazduh lekovit za nas, toliko zagađen može dovesti do teških oboljenja.
Podaci o stanju na globalnom nivou
Svake godine 7 miliona ljudi umre zbog izloženosti zagađenom vazduhu
Zagađenje vazduha bilo je uzrok smrti 4,2 miliona ljudi koji su život izgubili 2016. godine
Više od 5.000 ljudi godišnje u Srbiji prerano umre od respiratornih oboljenja povezanih sa zagađenjem vazduha
91 odsto svetske populacije živi u mestima u kojima je indeks kvaliteta vazduha viši od onoga koji preporučuje Svetska zdravstvena organizacija
14 gradova u Indiji nalazi se među 20 najzagađenijih na svetu
9 od 10 ljudi na svetu diše zagađeni vazduh
Izvor: Svetska zdravstvena organizacija (WHO)
Stanje u Pančevu
Zagađenje vazduha u gradovima je uvek aktuelna tema s obzirom na to da je na relativno malom prostoru koncentrisan veliki broj različitih izvora zagađenja.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2020/11/foto-3.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
Pančevo se zbog velike industrije godinama smatra za jedan od najzagađenijih gradova. Mnogi kada nas upoznaju i čuju odakle smo pitaju: „Kako vi tamo dišete?”. Mnoge šale se zbijaju na račun Pančevaca i vazduha. Istina je da nažalost Pančevo nije jedini grad u Srbiji koji ima veliku stopu zagađenosti vazduha.
U našem gradu neretko aerozagađenje traje danima, sa pauzama kada vetar duva iz drugog pravca, pa se aerozagađenje prebacuje na neki drugi deo. Tokom takvih dana u vazduhu iznad Pančeva pristutna je povećana koncentracija ugljovodonika, benzena, praškastih materija i amonijaka. Navedene supstance u vazduhu teraju Pančevce na javljanje zdravstvenim službama zbog otežanog disanja, posebno u večernjim satima.
Sadržaj polutanata u atmosferi grada varira u zavisnosti od godišnjeg doba. Tokom zimskih meseci uočavaju se znatno više koncentracije polutanata, što možemo pripisati loženju i manjku vetra.
Pored industrije u Pančevu, kao i u drugim većim gradovima, saobraćaj je dominantan izvor zagađenja vazduha. Drumski saobraćaj je izvor emisije ugljen-monoksida, ugljovodonika, azotovih oksida i ugljeničnih čestica. Osnovni uzroci emisije ovih zagađujućih supstanci su upotreba goriva niskog kvaliteta i povećan broj vozila.
Individualna ložišta takođe zagađuju vazduh, ali u našem gradu to nije primaran izvor zagađenja.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2020/11/foto-4-aerozagadjenje-u-Pancevu-magla-i-smog-by-Marija.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
Na koji način možemo poboljšati stanje?
Stanje možemo poboljšati tako što ćemo eliminisati uzroke zagađivanja, smanjiti količine štetnih materija koje se ispuštaju u atmosferu i sprovesti posebne mere čišćenja vazduha. Promene su moguće, ali zahtevaju mnogo truda i novca, posebno za obične građane. Iako je najveća odgovornost na velikim kompanijama (da uvedu nove „čiste” tehnologije u procese proizvodnje i koriste „čista” goriva, kao i da postavljaju filtere i posebna postrojenja za prečišćavanje otpadnih gasova), da koristimo obnovljive izvore energije, ne sečemo šume i sadimo drveće, što manje koristimo automobil kao prevozno sredstvo itd.
Dok se te stvari ne promene, možemo nabaviti prečišćivače vazduha za prostorije u kojima boravimo i pratiti aplikacije za zagađenost vazduha kako u tim trenucima ne bismo izlazili napolje bez zaštitnih maski. Jedna od popularnih aplikacija je i AirCare koja preuzima i prikazuje podatke sa više od 65 mernih stanica širom Srbije, a dostupna je i besplatna svim korisnicima pametnih mobilnih telefona.
Problem aerozagađaenja u Pančevu jeste problem pojedinca, ali i gradske vlasti, za koju imamo nekoliko predloga za poboljšanje stanja, kao što su:
- sadnja drvoreda, a ne seča parkova;
- reorganizacija i subvencionisanje javnog gradskog prevoza, čime bi se, potencijano, smanjio broj automobila na pančevačkim ulicama;
- ulaganje u biciklističku infrastrukturu;
- transparentnost i informisanje građana preko velikih displeja o trenutnom stanju vazduha u našem gradu.
Epizode aerozagađenja:
Godine 1911. u Londonu od smoga umrlo 1.150 ljudi -1952. god. u Londonu od istog problema umrlo 4.000 ljudi
Godine 1963. u Njujorku od smoga umrlo 3.000 ljudi.
Stalna izloženost zagađenom vazduhu mogla bi biti povezana sa kognitivnim sposobnostima, rezultati su novog kineskog istraživanja.
Pored Pančeva i drugi gradovi u Srbiji imaju veliki problem aerozagađenja.
Beograd, kao glavni i najveći grad, ima problem sa velikom količinom saobraćaja i industijom iz okolnim mesta;
Smederevo – Železara, kao i saobraćaj i kotlarnice na mazut;
U Boru prioblem zagađenja stvara kineska kompanija Ziđin, koja je preuzela RTB Bor;
Lazarevac – kopovi rudarskog basena Kolubara;
U Užicu i Šapcu kao najznačajniji faktori aerozagađenja navode se specifičan položaj grada, zbog čega izostaje prirodno provetravanje, veliki broj individualnih ložišta, koja koriste ekološki neprihvatljive energente, ali i izduvni gasovi iz motornih vozila, čiji broj se stalno povećava.
Valjevo i Kraljevo imaju problem sa individualnim ložištima, dok se u Nišu za glavnog krivca smatraju kotlarnice na ugalj i mazut.
U Subotici bitka protiv aerozagađenja se vodi sa saobraćajem i ložištima.
Jovana Jankov
Nataša Nikodijević
Marija Petkovski
Fotografije: Marija Petkovski
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2020/10/Ovako-stoje-stvari-disc.jpg?resize=700%2C300&ssl=1)
Projekat je podržan u okviru #OvakoStojeStvari Izazova 2020, sa ciljem obeležavanja globalne Nedelje medijske i informacione pismenosti. Proizvedeni sadržaj i stavovi izrečeni u okviru projekta su isključiva odgovornost sprovodioca projekta.