Kada kažemo Šumadija, mislimo šljiva i šljivovica. Gotovo da nema seoske kuće u Šumadiji koja nema neki paradedin kazan kojim peče rakiju „za kuću”. Postoji i procena da se u Šumadiji godišnje proizvede oko sedam miliona litara rakije. Rade i male, lokalne destilerije koje su jedinstvene ne samo zbog kvaliteta već i zbog lepeze ukusa kojih su ljubitelji dobre kapljice željni.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/šljive.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
U šumadijskim šljivicima se još uvek mogu naći stare autohtone sorte madžarke i crvene ranke ili šumadinke, dok se u većim plantažama uglavnom gaje savremene sorte poput čačanske rodne.
I kao nešto s čim se rađa i živi, šumadijska rakija i šumadijska šljiva su se, nekako, podrazumevale. Dok Regionalna agencija za ekonomski razvoj, najpre kroz projekat „Šumadijska šljiva”, potom i podršku asocijaciji udruženja proizvođača rakije „Šumadijska rakija”, nije započela ne samo promociju, već i konkretnu podršku proizvođačima.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Nenad-Popović-direktor-Regionalne-agencije-za-ekonomski-razvoj-Šumadije-i-Pomoravlja.jpg?resize=600%2C600&ssl=1)
Iako ne previše eksponiran u javnosti, jedan od najzaslužnijih za brendiranje šumadijske rakije, svakako je direktor Agencije Nenad Popović.
– Ova projektna ideja je bila među najbolje ocenjenim u čitavom strateškom dokumentu, koji u sebi sadrži gotovo 300 predloga projekata. Godinama smo pokušavali da pronađemo način da se projekat razvije i bude finansiran, ali nije bilo uspeha, sve do početka realizacije Programa regionalnog i ruralnog razvoja u Srbiji, finansiranom od strane Vlade Švajcarske, koji je prvi bilateralni program podrške u našem regionu nakon 10 godina. Treba napomenuti da je teritorija Šumadije i Pomoravlja već dugo u neravnopravnom položaju u odnosu na najveći deo naše zemlje kada je pristup programima međunarodne finansijske podrške u pitanju. Naime, mi ne možemo da pristupimo programima prekogranične saradnje koje finanisira EU, a bilateralni programi su uglavnom bili orijentisani na jug i jugozapad Srbije. Zajedničkim naporima agencije i lokalnih samouprava, gde je grad Kragujevac imao presudnu ulogu, uspeli smo da dovedemo ovaj program na našu teritoriju.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Udruženje-ocenjivanje.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
Jedan od rezultata projekta je i formiranje Udruženja „Šumadijska rakija”. Udruženje je osnovano sa osam članova, a za manje od godinu dana ima 18 članica – registrovanih destilerija.
Šta je cilj udruživanja i formiranja asocijacije? Ima ih nekoliko: unapređenje kvaliteta i standardizacije u proizvodnji rakije, proizvodnja voćnih rakija sa zaštićenim imenom i oznakom geografskog porekla Šumadija, promocija i pozicioniranje ovog pića kao regionalnog brenda i zajednički nastup šumadijskih proizvođača rakije na domaćem i inostranim tržištima.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Šumadijska-rakija-u-Italiji.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
Najveći uspeh Udruženja za dve godine postojanja svakako je oznaka geografskog porekla za Šumadijsku šljivovicu. U brojne druge aktivnosti valja ubrojiti ocenjivanje kvaliteta voćnih rakija registrovanih proizvođača, koje će se ove godine u novembru organizovati drugi put, a postoji ideja i da se u rodnom mestu dobre šljivovice priredi i prvi festival rakije.
Članovi Asocijacije organizovano su posetili italijanske destilerije, proizvođače čuvene grape kako bi razmenili iskustva i čuli više o tehnologiji, ali i o tome kako su italijanski proizvođači zaštitili i promovisali proizvod zaštićenog geografskog porekla.
Udruženja ne bi bilo bez dobre saradnje destilerija, a cilj ovog teksta nije da ih predstavi, već da promoviše ideju zajedništva. Jer, ako za Srbe važi da nisu skloni saradnji, Udruženje „Šumadijska rakija” to demantuje: Ne samo da su se udružili, već jedni druge ne doživljavaju kao konkurenciju, nego kao saradnike na zajedničkom poslu – brendiranju šumadijske rakije.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Dar-visova.jpg?resize=600%2C503&ssl=1)
Jedna od članica Udruženja je 2013. godine osnovan Podrum pića TIM, destilerija za proizvodnju rakije, koja se nalazi na obroncima planine Rudnik, podno Ramaćkih visova na 600 metara nadmorske visine, u selu Ramaća. Iz zahvalnosti prema prirodi koja daruje najbolje uslove za gajenje šljive rakija je dobila naziv Dar visova.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/zavet.jpg?resize=286%2C600&ssl=1)
Predsednik Udruženja je Goran Mijailović, a porodica Mijailović iz Čumića pokraj Kragujevca već pet generacija sa uspehom i iskrenom ljubavlju gaji svoje voće i od njega proizvodi rakije od šljive, vijamovke, kajsije, dunje… U skladu sa tradicijom, rakije nose naziv Zavet.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Stari-hrast.jpg?resize=600%2C503&ssl=1)
Destilerija „Stari hrast” se nalazi u selu Žirovnica na svega oko 15 kilometara od Kragujevca. Osim vinogradarstvom i vinarstvom, porodica Stevanović se bavi i voćarstvom, pa su proizvodi kojima mogu da se pohvale osim vina i vrhunske rakije.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Gružanska-nit.jpg?resize=547%2C600&ssl=1)
Na dugoj tradiciji proizvodnje rakije u Gružanskom kraju zasnovan je moderan pogon za proizvodnju jakih alkoholnih pića „Aleksić Prvi” doo. Jedna od rakija na glasu iz ove destilerije je Gružanska nit.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Kojekude.jpg?resize=600%2C600&ssl=1)
Rakija Kojekude dolazi iz porodičnog Podruma Popović na čijem čelu se nalazi Dimitrije Popović, uspešni naslednik četvrte generacije proizvođača rakije (ujedno i najmlađi član Asocijacije). Kojekude rakija od šljive je proizvedena od biranih rakijskih sorti šljive na tradicionalan način, dvostrukom destilacijom u bakarnom kazanu i negovana minimalno 18 meseci u hrastovim buradima, koji su joj dali konačnu aromu i boju.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Čolić1.jpg?resize=800%2C600&ssl=1)
Destilerija Čolić nalazi se u selu Kutlovo na putu koji spaja Kragujevac i Gornji Milanovac. Čolići su poreklom iz sela Vlakča, zaseoka Zmajevac i znak firme asocira na vezu sa prošlošću i očuvanje tradicije proizvodnje kvalitetne rakije.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/pevac.jpg?resize=800%2C286&ssl=1)
Destilerija „Pevac” se nalazi u Cvetojevcu kraj Kragujevca i predstavlja spoj modernog i tradicionalnog. Proizvodni kapaciteti su sto hiljada litara godišnje, pretežni deo je namenjen inostranom tržištu, a pored gotovo svih voćnih rakija, proizvodi i vino.
![](https://i0.wp.com/www.pancevo.city/wp-content/uploads/2019/09/Dramićeva.jpg?resize=800%2C450&ssl=1)
Podrum Dramić se izdvaja, jer rakiju peče – žena. Jovanka Marović godinama je pekla rakiju iz hobija nastavljajući tradiciju svoje porodice. Ipak, pored novinarske karijere odlučila se da ovaj hobi pretvori u zanimanje pa od pre dve godine godine uspešno vodi sopstvenu destileriju u čijoj ponudi su rakije od šljive, ali i kruške kaluđerke.
Rakije podruma Dramić proizvode se na zanatski način, dvostrukom destilacijom. Bez dodatka šećera, bez pojačivča ukusa ili aditiva. Odležavaju u hrastovim buradima iz kojih se pakuju u faše. I proizvedene ženskom rukom, imaju nežnu, suptilnu notu.
Tekst je objavljen u okviru projekta „Sa ukusima zavičaja pred Evropu”, koji partnerski realizuju udruženja „Šumadinka” iz Kragujevca, „Omnibus” iz Pančeva i RTV Šabac iz Šapca, na sajtovima www.glassumadije.rs, www.pancevo.city i www.sabac.tv.
Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.