Oplenačka berba u slavu vina i života

Ovog vikenda traje Oplenačka berba grožđa, u narodu prozvana Vašar u Topoli, jedinstven susret radosti, muzike i vina

Objavljeno 13.10.2019.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 7 mins

Ovde pod Oplencem, u Topoli, ljudi se okupljaju duže od pola veka da slave berbu grožđa, da slave mlado vino, kao nov mlad život. I sve lepote ljubavi koje vino i život nose sa sobom – rekao je u Kraljevoj vinariji predsednik Skupštine opštine Topola i narodni poslanik Dragan Jovanović.

– Oplenačka berba, ili kako mi Šumadinci odvajkada kažemo – Vašar u Topoli, ima tradiciju dugu preko 150 godina, još od vremena kneza Aleskandra Karađorđevića. Stojimo sada u Kraljevoj vinariji, prvoj takve vrste u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Podignuta je 1931. godine, sa dva nivoa ispod zemlje, sa prvim teretnim liftom po uzoru na moderne francuske vinarije – podsetio je Jovanović.

A Oplenačka berba tradicionalno je počela uz pucanj topa aberdara, podizanje zastave Oplenačke berbe i pesmu „Obraše se vinogradi”. U kulturno-umetničkom delu programa nastupili su KUD „Oplenac” iz Topole i mladi virtuoz na harmonici, jedanaestogodišnji Milan Pajić iz opštine Žabari, inače pobednik takmičenja u Soko Banji.

Sabor narodnog stvaralaštva u slavu vina i grožđa u ovoj šumadijskoj varoši održava se od 1962. godine. Manifestaciji tradicionalno prethodi ocenjivanje vina i rakije, a u tri dana Topolu poseti nekoliko hiljada ljudi više nego što grad ima stanovnika.

Posetioci Vašara u Topoli, kako se u Šumadiji najčešće zove ova manifestacija, mogu obiđu jedno od petnaestak vinarija u tom kraju, koje su otvorene za posetioce. Najstarija je, svakako, Kraljeva vinarija u kojoj je renovirana degustaciona sala.

Kraljeva vinarija je jedna od najstarijih vinarija u Srbiji, piše u Vinskim turama. Podigao je kralj Aleksandar I Karađorđević 1931. godine kao jednu od najsavremenijih vinarija na Balkanu i primer je ostalim vinarijama kako se uzgaja i spravlja najkvalitetnije vino. Dugo nije bila u funkciji da bi od 2007. godine ponovo počela da proizvodi vina isključivo iz sopstvenih zasada. U vinariji se proizvode bela vina Sauvignon blanc, Pinot blanc, Chardonnay, a od crvenih Suveren (Cabernet sauvignon). U sklopu vinarije nalazi se i muzejska postavka i originalna jedinstvena vinoteka, po kojoj je Kraljeva vinarija sa Oplenca veoma prepoznatljiva.

Jedinstvena kolekcija vina na Balkanu iz doba Karađorđevića više od osam decenija se čuva na 12 metara dubine u kraljevskom podrumu na Oplencu. Vinoteka, koju čini oko 280 flaša iz doba kada su srpski kraljevi u Topoli gajili lozu i proizvodili vino, danas bi na aukcijama u svetu mogla da dostigne milionsku sumu.

Međutim ova vina nisu na prodaju zbog amaneta kralja Aleksandra, koji je u dvorskim knjigama ostavio zaveštanje da se „nikada ne prodaju, već da budu ostavljena za istoriju”.

Vina u ovoj kolekciji nalaze se pod ključem na drugom nivou ispod zemlje. Smeštena su iza rešetaka na metalne police. Najstarije je „žilavka” iz 1931. godine, a najmlađe vino staro je 55 godina. Veruje se da su neke od ovih boca lično arhivirali srpski kraljevi. Vina su u flašama izrađenim u tri veličine, sa utisnutim kraljevskim grbom u staklu. Boce su naručivane iz Italije i Češke, a etikete su ručno rađene i danas zbog svoje krhkosti ne smeju ni da se dodirnu.

U govoru ispred Kraljeve vinarije, na koktelu koji tradicionalno organizuje povodom Oplenačke berbe, narodni poslanik Dragan Jovanović pozvao je narodne poslanike, uglavnom iz redova vladajuće koalicije, da pomognu da se imovina Zadužbine kralja Petra Prvog, koja trenutno pripada državi Srbiji, vrati Zadužbini. Tada ne bi, rekao je, preko puta vinarije bio bagrem, već plantaže vinograda.

Među spornom imovinom za koju Zadužbina tvrdi da joj pripada, a koja se nalazi u državnim rukama, jeste i čuvena Crkva Svetog Đorđa, u kojoj je sahranjeno 40 članova kraljevske dinastije. Među njima su, pored Karađorđa, kralj Aleksandar i kraljica Marija, njihova deca kralj Petar Drugi (sa suprugom kraljicom Aleksandrom), prinčevi Tomislav i Andrej, zatim knez Pavle i kneginja Olga, sa sinovima Aleksandrom i Nikolom, kneginja Zorka, supruga kralja Petra Prvog, kao i njegovi roditelji, knez Aleksandar (Karađorđev sin) i kneginja Persida.

Osim zadužbinske crkve, koja je pod crkvenom vlašću Eparhije šumadijske, na imanju se nalaze i kuća kralja Petra, Kraljeva vinarija, tj. nekadašnja Vinogradarska kuća, oko 120 hektara šuma i vinograda, Kraljičina vila… Opštinski sud u Topoli je 11 puta presudio u korist Zadužbine i vratio joj imovinu, da bi Viši sud u Kragujevcu svaki put poništio tu presudu. Imovina je Zadužbini oduzeta posle rata na osnovu lažnog svedočenja da je pripadala kralju, a ne Zadužbini. Vrhovni i Ustavni sud potvrdili su presudu Višeg suda. Pošto je iscrpela sve pravne lekove u zemlji, Zadužbina se obratila Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Srpska Toskana, kako kraj oko Topole, što zbog lepote prirode, što zbog nepreglednih vinograda, zovu ljubitelji vina, u tri dana Oplenačke berbe je malo vašar, malo istorija, malo nauka… Najviše susret radosti, muzike i vina.

Tekst je objavljen u okviru projekta „Sa ukusima zavičaja pred Evropu”, koji partnerski realizuju udruženja „Šumadinka” iz Kragujevca, „Omnibus” iz Pančeva i RTV Šabac iz Šapca, na sajtovima www.glassumadije.rs, www.pancevo.city i www.sabac.tv.

Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Ostavi komentar

  • (not be published)