Kragujevac rodno mesto srpske enigmatike – Čikoš prvi začikavao i zagonetao

Prestonica moderne Srbije ujedno je i rodno mesto srpske enigmatike. Svoje prve enigmatske radove u „Zabavniku” Dimitrija Davidovića objavljivao je Vladislav Stojadinović Čikoš, službenik u administraciji kneza Miloša i poznati pesnik, pisac i novinar

Objavljeno 30.10.2020.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 9 mins

Kao što je kolevka mnogih državnih institucija i ustanova kulture, Kragujevac, prestonica moderne Srbije, isto je tako i rodno mesto srpske enigmatike. Sem države, ustava, vojske, sudstva, školstva i pozorišta u vreme dok je naš grad bio prestonica kneza Miloša Obrenovića (1818- 1841) u Kragujevcu su po prvi put među Srbima zaživele i lutrija, bilijar, pa i srpska enigmatika. Pojavljivanju enigmatike kao vida sofisticirane zabave „kumovala” je štamparija smeštena u našem gradu pomoću koje je Dimitrije Davidović štampao prva srpska glasila „Novine serbske” i „Zabavnik”.

Naslovna strana Davidovićevog „Zabavnika” iz 1834. godine

Začeci kragujevačkog i srpskog zagonetaštva vezuju se za ime Sremca, prečanina Vladislava Stojadinovića Čikoša. Ovaj poznati i svestrano obrazovani pesnik, pisac i novinar „Novina serbskih” rođen je 1805. godine u sremskom mestu Vojka u kojem i danas ima ljudi sa prezimenom Čikoš, koje na mađarskom jeziku označava zanimanje konjušara. Po njegovom dolasku u Srbiju i Kragujevac knez Miloš je prvo odbio da ga primi u službu jer mu se nije svidelo njegovo prezime, poručivši mu da „uzme neko pristojno, srpsko”. Vladislav se opredelio za prezime Stojadinović i postao sekretar Narodnog suda u Kragujevcu, a kasnije je imao titulu beogradskog „stolonačelnika”.

„Novine srbske”, prvi list u Srbiji štampan u Kragujevcu

U „Zabavniku” Dimitrija Davidovića, koji je u Kragujevcu izlazio od 1833. do 1836. godine i u kojem je sarađivao, kao i u „Novinama serbskim”, Stojadinović je 1835. godine objavio jedan logogrif u stihu: „Ja sam neka životinja od Boga sozdana,/Ime moje više nema nego šest pismena,/Kad kad sam ti na nogama, nego često letim,/Perje imam mrko crno, il’ belo sa crnim./ Pesma moja dopada se gdikome čoveku,/ U prežegi lad tražeći, kad sednem na voćku” – čije je rešenje čvorak, koji se u kasnijim logogrifskim stihovima „pretvara” kombinacijom slova u odgovore: čvorak, čvor, rak, ora i krv.

Jedna od prvih Čikoševih zagonetki, početak srpske i kragujevačke enigmatike

Čikoš Stojadinović je kasnije svoje logogrife kao enigmatsku formu u zagonetnim stihovima objavljivao i u beogradskom listu „Golubica” Grigorija Vozarovića.

Saradnici „Goluba” i „Golubice” i prva enigmatkinja

U drugoj polovini 19. veka od kragujevačkih zaljubljenika u zagonetanje i enigmatske probleme izdvaja se i Mil. P. (puno ime nikada nije objavljeno) koga uredništvo poznatog časopisa za mlade „Golub” u broju šest iz 1881. godine u rubrici „Odgovori uredništva” apostrofira kao uspešnog odgonetača. U izdanjima istog časopisa koji je bio veoma popularan među omladinom „u svim srpskim zemljama” kao dobri rešavači zagonetki kasnije se pominju i Kragujevčani Momir J. Stanković, Dragomir Šišković, Mirko Damjanović, Čedomir Škekić, Milivoj Anđelković, Božidar Petrović i Milojko Paunović, svi učenici iz Kragujevca i „mladi ljudi koji su se zainteresovali za zagonetke i rebuse”.

Dimitrije Davidović, novinar i pokretač glasila u koima je objavljivana enigmatika

I ilustrovani list za malu srpčad „Srpče”, koji je izlazio od 1882. do 1886. godine i okupio saradnike poput Vojislava Ilića, Branislava Nušića, Ljubomira Nenadovića i Milovana Glišića bio je popularan među mladim Kragujevčanima i nije mogao bez njihovih priloga i odgonetki. Uredništvo „Srpčeta” pohvaljuje odgovore i rešenja Božidara Jankovića, gimnaziste drugog razreda, Miloja Ćurčića, kragujevačkog trgovca, gimaziste Miloša A. Barjaktarevića, njegovog vršnjaka Milana H. Markovića i po prvi put enigmatkinje iz našeg grada Ljubice Bajšićeve. Svi oni su se istakli u autentičnom srpskom enigmatskom žanru „koštunjac” (po tvrdom orahu) do čijeg se rešenja dolazilo misaonim procesom „skidanja sloja po sloja ljuski od pitanja i zagonetki”.

Davidovićev „Zabavnik” u vreme kada je štampan u Kragujevcu u Knjaževskoj knjigopečatnji

U enigmatskoj rubrici „Srpčeta” kao sastavljači zagonetki, rebusa i „koštunjaca” isticali su se Kragujevčani, učenici trećeg razreda gimnazije Sava J. Božić i Mihajlo Pantić. U to vreme u somborskom listu „Golub” sarađuje enigmata iz Kragujevca Jovan Vuković, a u „Mladoj Srbadiji” sve do početka Prvog svetskog rata uspešno sarađuju Milivoj Đorđević, Miloš Marinković i Svetislav Đorđević u rubrici „Pogađanja”.

Enigmatika iz prve polovine 19. veka

Beogradske dečije novine „Zorica” koje su sa prekidima izlazile od 1897. do 1941. godine na početku 20. veka kao uspešne mlade enigmate izdvaju Kragujevčane Nadeždu Marković, Milorada Dimitrijevića i Miloljuba Mišića. Izdanja „Zorice” iz broja u broj hvali mlade kragujevačke enigmate, a interesantno je da se u jednom od njih kao uspešni odgonetač i rešavač, uz imena ovdašnjih gimnazijalaca Čedomilja Škekića i Milojka Paunovića, javlja i ime najpoznatijeg ondašnjeg srpskog glumca Čiča Ilije Stanojevića.

U korak sa svetskom enigmatikom

Pri kragujevačkoj gimnaziji 1868. godine osnovana je đačka družina „Podmladak” i izdavala istoimeni časopis koji je pre Drugog svetskog rata imao obaveznu rubriku – ukrštene reči. Prva moderna ukrštenica objavljena je 1913. godine u Americi, a sastavljač pod pseudonimom „Albe” (Aleksandar Bečanović – učenik osmog razreda Gimnazije) išao je u korak sa svetskim enigmatskim trendovima. Njegove ukrštenice objavljene u „Podmlatku” 1940. godine po objektivnom i strogom mišljenju istoričara enigmatke u „rangu su sa ukrštenim rečima objavljivanim u SFRJ sedamdesetih godina. Inače, Aleksandar Bečanović objavljivao je u „Podmlatku” i veoma zapažene pesničke radove.

Novinske razbibrige prestonih Kragujevčana oko 1830-tih godina

U međuratnom periodu Dobrivoje Dicić (1920. Kragujevac – 1943. Mathauzen) sa pesnikom Ratkom Zvrkom uređivao je enigmatski list „Znak pitanja”. Enigmatikom se uspešno bavio i pesnik i dramski pisac Milivoje Knežević (1899-1973), rođen u Kragujevcu.

Časopis „Podmladak” u kome su izašle prve prave modene ukrštene reči

U prvom broju prvog i našeg najdugovečnijeg posleratnog enigmatskog časopisa „Enigma” 1952. godine kao sastavljači enigmatskih problema javljaju se dvojica Kragujevčana – Lj. Belaćević i T. Mišulić. Tomislav Mišulić postao je kasnije ugledni stručnjak za enigmatiku čija je specijalnost bila sastavljanje: „klinova”, „piramida”, „vretena”, „magičnih likova” i klasičnih ukrštenica. Enigmatikom se uspešno bavila i njegova ćerka Renata. U drugom uglednom časopisu „Iks” sarađuje kragujevački enigmata pod pseudonimom „Argus” čije će pravo ime za nas, na žalost, zauvek ostati tajna i enigma. U „Enigmi” su kao stalni saradnici radili kragujevački enigmati Dragoljub Lazić i Vujadin Aničić.

Ukrštenica Aleksandra Bečanovića objavljena u gimnazijskom „Podmlatku” 1940. godine

Svoje penzionerske dane u Kragujevcu proveo je Beograđanin Miroljub Tošić (1927-2007), vrstan enigmata i po rečima svojih kolega „kapetan enigmatske plovidbe” (bio je mornarički kapetan u penziji) sastavljač teških i atraktivnih petostrukih i piramidalnih rebusa.

Iz tog period treba izdvojiti i Kragujevčane Oliveru Marković Taranović, čija su specijalnosti bile „skandinavke” i rebusi, i majstora šahovske problemske enigmatike Mihajla Milanovića.

Tekst je objavljen u okviru projekta „Naši gradovi u svemu prvi”, koji partnerski realizuju „Glas Šumadije” iz Kragujevca, UG „Omnibus” iz Pančeva i RTV Šabac. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Ostavi komentar

  • (not be published)