Prava žena i rodna ravnopravnost u 2019. godini: nulti izveštaj

Žene u Srbiji imaju ista prava kao i muškarci, ali je njihov položaj lošiji. Sva istraživanja na ovu temu sprovedena u Srbiji poslednjih decenija, pokazuju da su žene diskriminisane na osnovu pola i roda, da su u lošijem položaju od muškaraca, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi, da su izložene diskriminatornim rodnim stereotipima i nasilju

Objavljeno 14.08.2020.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 4 mins

Udruženje građanki FemPlatz iz Pančeva objavilo je nulti Izveštaj o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti u Srbiji u 2019. godini u kojem su sumirani postojeći nalazi i podaci o položaju žena u Srbiji, predstavljeni ključni problemi i analiziran napredak u oblasti rodne ravnopravnosti. Položaj žena predstavljen je kroz različite oblasti, kao što su diskriminacija, učešće u javnom i političkom životu, bezbednost, obrazovanje, rad, zapošljavanje i ekonomsko osnaživanje, zdravlje i zdravstvena zaštita, nasilje prema ženama, pristup pravdi, porodični i imovinski odnosi.

– Žene u Srbiji imaju ista prava kao i muškarci, ali je njihov položaj lošiji. Sva istraživanja na ovu temu sprovedena u Srbiji poslednjih decenija, pokazuju da su žene diskriminisane na osnovu pola i roda, da su u lošijem položaju od muškaraca, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi, da su izložene diskriminatornim rodnim stereotipima i nasilju. Takođe, žene su manje zaposlene iako su obrazovanije, rade na slabije plaćenim poslovima, opterećene su radom u domaćinstvu i brigom o deci više od muškaraca, a manje učestvuju u odlučivanju. Žene iz višestruko marginalizovanih grupa u riziku su od višestruke diskriminacije i izložene su specifičnim oblicima nasilja – navodi Kosana Beker, programska direktorka FemPlatz-a.

Iako je prikupljanje podataka o položaju žena unapređeno i dalje postoje problemi sa dostupnim podacima razvrstanim po polu, starosnom dobu, invaliditetu, socijalnom statusu i slično i to u različitim životnim oblastima. Nepostojanje podataka onemogućava adekvatnu pripremu i planiranje mera javnih politika koje bi odgovorile na potrebe žena, posebno žena iz višestruko marginalizovanih grupa. Aktivistkinje Femplatz-a podsećaju da ni tokom 2019. godine nije usvojen novi zakon o rodnoj ravnopravnosti, nakon pet godina aktivnosti, kao ni da nema dostupnih podataka o tome u kojoj je fazi ovaj nacrt zakona. Takođe, do kraja 2019. godine, nije usvojen drugi akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost niti je objavljeno bilo kakvo obaveštenje o razlozima neusvajanja, čime se onemogućuje primena strategije i ozbiljno podriva poboljšavanje položaja žena u Srbiji.

Diskriminacija žena u Srbiji je prisutna i prilično raširena, a žene su prepoznate kao jedna od najdiskriminisanijih grupa u Srbiji. U posebno lošem položaju su žene sa invaliditetom, Romkinje, žene sa sela, starije žene i druge grupe žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji. Novinarke i braniteljke ljudskih prava su bile česta meta diskriminatornih rodnih stereotipa, vređanja i seksizma. Dešavanja u 2019. godini pokazuju da nije dovoljno učinjeno na sprečavanju rodno diskriminatornih i seksističkih izjava, posebno nosilaca javnih funkcija koji imaju odgovornost za sprovođenje i unapređivanje politika rodne ravnopravnosti u Srbiji.

Ovim izveštajem FemPlatz započinje redovno godišnje izveštavanje o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, a objavljen je u saradnji za Timom Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Ostavi komentar

  • (not be published)