Dan posebnih ljudi

Obeležavanje 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invalidetom, ustanovljeno je 1992. godine izraženom voljom međunarodnih organizacija, pre svega Ujedinjenih nacija i Svetske zdravstvene organizacije, koje su, pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine stavile u fokus poštovanje ljudskih prava i stvaranje raznolikog, inkluzivnog i solidarnog društva, skrenule pažnju na činjenicu da danas već 15 odsto svetske populacije koja ima neki oblik invaliditeta

Objavljeno 03.12.2021.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 13 mins

Procenjuje se da u našoj zemlji između 800.000 do 1.000.000 ljudi živi sa nekim oblikom invaliditeta, pri čemu, po navodima Eurostata „70% živi u siromaštvu, polovina nema nikakvo obrazovanje, 80% nema posao, a oko 50% ne učestvuje u životu zajednice”, što potvrđuje zaključke prošlogodišnje 13. Konferencije država potpisnica Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, po kojoj je u zemljama u razvoju njihov socijalno-ekonomski položaj veoma nepovoljan.

Ovaj dan je i povod da se podsetimo da su u borbu za poštovanje prava ovih ljudi i njihovo ravnopravno učešće u društvenoj zajednici sem međunarodnih, brojnih dobrotvornih i humanitarnih organizacija, pozvani da se uključe svi, i ne samo zbog podatka da je svaka osoba izložena mogućnosti da podpadne pod neki vid invaliditeta. Od oko milijarde osoba sa invaliditetom u svetu, gotovo polovina pati od ne tako vidljivih ili lako prepoznatljivih mentalnih i neuroloških oboljenja, a da dve trećine ne zatraži pomoć iz straha od moguće stigmatizacije i diskrimnacije. Svake godine 69 miliona ljudi pretrpi neki vid traumatološke povrede mozga, a jedno od 160 dece se registruje u nekom spektru autizma.

Deklarativna želja da se inkluzivnost ostvari i da se omogući i ovim osobama punopravno uključenje u društveni život zajednice, često je samo priča na pola puta između vizije i stvarnosti, želja i mogućnosti, potrebe i nerazumevanja društvene zajednice.

Da se ovo upornim, iskrenim i nadasve humanim pristupom može ostvariti, dobar je primer i pančevačko Udruženje „Na pola puta”, osnovano 2006. naporima grupe roditelja i stručnjaka da razviju i obezbede nove oblike podrške porodicama i osobama sa intelektualnim teškoćama, autizmom i drugim pervazivnim poremećajima (u daljem tekstu OSIT). U cilju obezbeđivanja što kvalitetnijeg života svojih korisnika i njihovog ravnopravnog uključivanja u društveni život zajednice, udruženje je uz pomoć porodica, prijatelja, stručnjaka iz različitih oblasti (pedagozi, socijalni radnici, psiholozi, profesori), organizacija, volontera, ali i participacijom samih korisnika, uspelo da kroz različite projekte, za peko 60 svojih korisnika poradi na osamostaljivanju, socijalnoj inkluziji i samoostvarivanju. Postali su 2007. prva organizacija u Srbiji koja je formirala zajednicu stanovanja uz podršku za OSIT, i izborili se da ova usluga postane redovna usluga socijalne zaštite grada Pančeva.

Od 2015. godine prepoznavši potrebu za ranom intervencijom i podrškom porodicama koje imaju dete sa smetnjama u razvoju osnovali su Servis za ranu intervenciju u okviru koji se pružaju tretmani reedukacije psihomotorike i tretmani u senzornoj sobi.

Tokom 2011. godine dobili su nagradu Erste fondacije za jedan od najboljih inovativnih projekata u jugoistočnoj Evropi. Pored toga Udruženje je licencirani pružalac usluge Stanovanje uz podršku i Pomoć u kući za OSIT i član je Evropske asocijacije pružalaca usluga za osobe sa invaliditetom EASPD.

Udruženje svoje aktivnosti i usluge obezbeđuje preko projekata različitih domaćih i inostranih donatora, preko javnih nabavki za uslugu stanovanje uz podršku, preko participacije roditelja, sopstvenih prihoda, članarine i individualnih i korporativnih donacija.

Usluge i aktivnosti koje pruža i organizuje Udruženje podjednako su dostupne svim OSIT sa teritorije grada Pančeva i članovima njihovih porodica.

Iz male solidarne zajednice posvećene rešavanju problema uključivanja jedne od marginalizovanih grupa u društveni život, izrasli su nevladinu i neprofitnu organizaciju koja ima Nadzorni i Upravni odbor, izvršnog direktora, koordinatore usluga socijalne zaštite, defektologe, asistente, negovateljice, radioničare,volontere i studente na praksi.

Uoči obeležavanja dana kojim se zajednica u kojoj žive podseća na njihove probleme, potrebe i način života, pokušali smo da proverimo kako su se snašli ove „pandemijske” godine i kako će obeležiti 3.decembar.

Ana Janjić, zamenica izvršnog direktora nam je predstavila projekte koje realizuju ove godine:

Kompetencijama do kvaliteta života – finansira Evropska Unija uz podršku Caritas Srbija, u okviru programa Societies2, a cilj projekta je razvoj adaptibilnih sposobnosti mladih i odraslih sa intelektualnim teškoćama neophodnih za rad u grupi, razvoj socijalnih veština, razvijanje praktičnih veština i organizovanje slobodnog vremena, kao i sticanje i unapređenje samozastupničkih veština. Aktivnosti se sprovode kroz radionice praktičnih veština i socijalnih veština kao i kroz sastanke Grupe za samozastupanje. Na početku projekta obavili smo ispitivanje mladih i njihovih porodica o očekivanjima od ovih aktivnosti za njihovu decu i njih same, što ćemo uraditi i na samom kraju projekta. U pripremi je brošura koja će biti kao finalni produkt projekta sa svim dostignućima korisnika tokom ovih deset meseci rada. Kako bismo istakli značaj učešća mladih sa intelektualnim teškoćama u zajednici, za 3. decembar Međunarodni dan osoba sa invaliditetom smo planirali učešće na manifestaciji u Gradskoj upravi gde bi naši korisnici aktivno učestvovali u životu zajednice i predstavili sve što su radili do sada na radionicama praktičnih i socijalnih veština. Na društvenim mrežama, samozastupnici će objaviti lične poruke gde će izraziti svoje viđenje sopstvenog položaja u zajedinici, kroz veštine usvojene na radionicama samozastupanja. Planiramo i da naši samozastupnici održe radionicu zaposlenima u Udruženju i da ih nauče veštinama koje su savladali kroz 10 meseci rada. Projekat traje do 31. decembra 2021. uz učešće 20 mladih sa intelektualnim teškoćama.

Zdravi i u pokretu – je projekat koji finansira Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i traje tri meseca. U projektu su planirane aktivnosti sportskih radionica za decu sa smetnjama u razvoju, kao i radionice ovog tipa za odrasle. Radionice zdrave ishrane se sprovode jednom nedeljno sa mladima sa intelektualnim teškoćama i planirano je da korisnici paralelno uče o zdravim životnim navikama. Takođe jedna od aktivnosti je aktivnost u zajednicama kroz dva izleta za decu i mlade. Za tu priliku ogranizovan je odlazak na Čardak za odrasle na pešačku turu, a mališani su zajedno sa defektologom i roditeljima obišli zoološki vrt u Beogradu.

Kreativni kutak – finanasira Lokalna fondacija Pančevo uz podršku Trag fondacije. Traje do 15 decembra. Projekat realizuje Grupa za samozastupanje Pančevo koju čine osobe sa intelektualnim teškoćama, članovi Udruženja. Imamo saradnju sa drugim udruženjima koji rade sa marginalizovanim grupama. Pripremamo za tu prliku inkluzivni sajam rukotovorina od 13. do 15. decembra u Narodnom muzeju Pančevo, koji je dao svoj doprinos u realizaciji ovih aktivnosti. Sva udruženje će za tu priliku pripremiti različite proizvode koji će na sajmu biti izloženi, a sredstva od prodaje će pomoći daljem razvoju aktivnosti svih udruženje koja budu učestvovala.

Sami krojimo svoju budućnost – je projekat koji finansira Ministarstvo omladine i sporta, a projekat je realizovala Grupa za samozastupanje koju čine osobe sa intelektulnim teškoćama, članovi Udruženja, kroz krojačke i šivačke radionice. Sve proizvode koji su napravljeni na tim radionicama, a to su jastučnice, kuhinjske krpe i pelene za bebe su donirane porodilištu u Pančevu i Sigurnoj kući.

Nacionalna organizacija osoba sa invaliditetom Srbije (NOOIS), u saradnji sa Sektorom za zaštitu osoba sa invaliditetom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na konkursu za nagradu J=DNAKI 2021 dodelili su nagradu Udruženju „Na pola puta” u oblasti inkluzivni/inovativni program. Aktivnosti su vezane za bezbednost na internetu i izradi priručnika na jeziku lakom za čitanje gde su data kratka uputstva za osobe sa intelektualnim teškoćama na ovu temu, te su samozastupnici držali radionice sa svojim drugarima u Kovinu, Pančevu, Vršcu, Subotici i Srbobranu. Udruženje studenata sa hendikepom dodelilo je prvu nagradu za građanski aktivizam našoj korisnici i samozastupnici Anđelki Sajevac za izuzetan angažman u različitim oblastima (obuke, rad u zajednica, volontiranje i slično).

U vreme pandemije naše aktivnosti sprovođene su u usluzi Stanovanje uz podršku i usluzi Pomoći u kući, uz razne modifikacije ali usluge nisu obustavljane. Radni centar nije radio ili je radio sporadično kako bismo ispoštovali epidemioloske mere. Nazalost nismo imali precizno donete mere nadležnog ministarstva u vezi sa funkcionisanjem usluge Stanovanje uz podršku ali smo zahvaljujući 15-godišnjem iskustvu u vođenju usluge uspeli da prevaziđemo sve teškoće. Ponovo su do izražaja došli naši saradnici koji su nesebično donirali svoje vreme i dodatno se zalagali kako bi sve potrebe naših korisnika bile zadovoljene. Prevazilaženje mnogih teškoća kako organizacionih tako i finansijskih u velikoj meri je zavisilo od dobre volje zaposlenih u javnim službama na koje smo bili upućeni.

Potrebno je da pored veće zastupljenosti u medijskom prostoru, šira javnost bude informisana o potrebama i mogućnostima osoba sa intelektualnim teškoćama, kako bi podržala ostvarivanje njihovih prava i na taj način uticala da postanu ravnopravni članovi zajednice –  komentarisala je Aleksandra Janić.

A da Pančevci zaista mogu da se podiče svima koji su okupljeni oko plemenitog cilja, koji svojom posvećenošću i stručnošću zajedno unapređuju kvalitet života populacije sa intelektualnim teškoćama, potvrdili smo obilaskom Kreativne radionice. Jedan gotovo beznadežan jesenji dan je potpuno preobražen posebnim druženjem sa posebnim Strahinjom, Lazarom, Milicom, Saletom, volonterkom Martom i koordinatorkom Radnog centra Minom. Strahinjin ples, Lazarova poezija, Milicine medalje sa sportskih takmičenja, Saletove rukotvorine i Martina i Minina posebna ljubav, dokaz su da samo odbacivanjem predrasuda i u susretu i saradnji možete da prevaziđete da samo svoje posebnosti ili veštine smatrate merom stvari. I ljudi.

Lazar Sretenović nas pesmom i znakovnim jezikom na to danas podseća.

Ostavi komentar

  • (not be published)