U Pančevu teško do informacija u vezi sa epidemijom korona virusa

Rezultati istraživanja Slavko Ćuruvija fondacije „Kvalitet informisanja u lokalnim zajednicama o pandemiji kovida 19” pokazuju da pančevačka javnost nije bila ni dovoljno ni kvalitetno informisana o događajima, pojavama i procesima u prvih šest meseci od njenog izbijanja

Objavljeno 02.11.2020.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 9 mins

Slavko Ćuruvija fondacija objavila je rezultate istraživanja „Kvalitet informisanja u lokalnim zajednicama o pandemiji kovida 19”, koje je sprovela je u saradnji sa šest lokalnih medija u isto toliko lokalnih sredina tokom prvih šest meseci krize u vezi sa epidemijom kovida 19 u Srbiji, u kojem je učestvovao i portal PanPress. Istraživanje je sprovedeno između 15. marta i 28. septembra, s ciljem dobijanja slike o tome kako su u tom periodu mediji u Subotici, Boru, Valjevu, Prijepolju, Kragujevcu i Pančevu dolazili do svih relevantnih informacija koje se tiču epidemije i kako je to, posledično, uticalo na kvalitet njihovog izveštavanja. U istraživanju su učestovali portali Magločistač (Subotica), Istmedia (Bor), Kolubarske (Valjevo), Glas Šumadije (Kragujevac), Foruminfo/ TV Forum (Prijepolje) i Panpres (Pančevo).

Kroz ispunjavanje uniformnog upitnika, konstruisanog za potrebe ovog istraživanja, mediji učesnici istraživanja ocenjivali su tokom pet zadatih perioda (15. mart-31. jul; 1-14. avgust; 15-31. avgust; 1-14. septembar i 15-28. septembar) pristupačnost institucija uključenih u borbu protiv kovida 19 u pogledu iznošenja informacija, način na koji su mediji dolazili do informacija od značaja za javnost u vezi sa borbom protiv kovida 19, kao i kvalitet dobijenih informacija.

Odgovore u upitnicima temeljili su na sopstvenom iskustvu, kao i, u određenom delu, na iskustvu drugih medija u datoj lokalnoj sredini.

Rezultati pokazuju da su tokom prvih šest meseci krize u vezi s epidemijom kovida 19, u svim posmatranim sredinama, osim u Boru, novinari i mediji, u nastojanju da što profesionalnije i odgovornije informišu javnost o posledicama epidemije, nailazili na pokušaje lokalnih vlasti da smanje ili ukinu informisanje o drugim značajnim lokalnim temama i/ili na pokušaje cenzure, zastrašivanja ili pritisaka u vezi sa izveštavanjima o lokalnoj epidemiji koronavirusa.

Samo u Boru novinari su za čitav posmatrani period naveli da su imali dovoljno pouzdanih informacija o epidemijskoj situaciji u svojoj sredini. U periodu od 15. marta do 1. avgusta, koji obuhvata najkritičniji period epidemije, samo su još novinari u Kragujevcu naveli da raspolažu s dovoljno pouzdanim informacijama. U tom periodu, u ostalim sredinama novinari su ili imali informacije koje su kontradiktorne (Subotica, Prijepolje) ili su pouzdane informacije kojima su raspolagali bile veoma retke (Valjevo, Pančevo).

Izveštaj pokazuje i da su u čitavom posmatranom periodu, samo novinari u Prijepolju uspevali da dođu do relevantnih informacija od svih institucija zaduženih za borbu protiv epidemije (lokalni krizni štab, zavodi/instituti, zdravstvene ustanove, lokalna samouprava) – čak i kad te informacije nisu uvek bile česte, bile su pouzdane.

Izjave predstavnika lokalnih vlasti o epidemiji tokom čitavog posmatranog perioda samo su u Boru ocenjene kao veoma pouzdane i precizne, dok je u najvećem broju posmatranih perioda tako bilo i u Prijepolju. S druge strane, u Pančevu i Valjevu novinari su tokom prvih šest meseci krize s kovidom 19 izjave lokalnih političara o tom problemu uzimali s ozbiljnom dozom skepse smatrajući ih uglavnom nepouzdanim i nepreciznim.

Samo u Subotici i Kragujevcu beleži se tokom čitavog posmatranog perioda širenje lažnih vesti, i to uglavnom u neformalnim razgovorima s građanima. U pojedinim posmatranim periodima lažne vesti su uočene i u lokalnim medijima, a osim u Kragujevcu, ta pojava beleži se još samo u Pančevu.

Informacija do koje tokom čitavog posmatranog perioda novinari u Subotici, Valjevu i Pančevu uopšte nisu mogli da dođu jeste ona o broju raspoloživih testova.

U posmatranom periodu koji obuhvata početak epidemije i čitavo vanredno stanje (15. mart-1. avgust) novinari u najvećem broju
posmatranih sredina (izuzev Subotice) uopšte nisu mogli da dođu do informacija o opremljenosti zdravstvenih ustanova opremom i lekovima za borbu protiv epidemije, odnosno o opremljenosti zaštitnom opremom, o posledicama epidemije na lokalnu privredu, o radnicima koji su ostali bez posla zbog posledica epidemije i o merama pomoći najugroženijima od posledica epidemije, kao i o trošenju lokalnih budžeta na mere i nabavke vezane za epidemiju.

Novinari u Pančevo su tokom čitavog posmatranog perioda (15. mart-28. septembar) retko imali pouzdane informacije u vezi sa borbom protiv kovida 19 ili uopšte nisu imali informacije („nemamo informacije o tome šta se dešava”). U najvećem delu čitavog posmatranog perioda bilo je pokušaja lokalne vlasti da epidemiju iskoristi kako bi smanjila ili ukinula izveštavanje o drugim značajnim temama za lokalnu zajednicu.

Iz izveštaja portala PanPress:
Gradska vlast nije mnogo smanjila informisanje o drugim značajnim temama tokom korone, jer lokalna samouprava već gotovo godinu dana beleži drastičan pad transparentnosti, tako da i inače ne informiše građane i građanke o onome što radi, trošeći njihov novac. Nije bilo zastrašivanja i cenzure, već je bila dominantna diskriminacija medija, što vidim kao vrstu pritiska na novinare i novinarke.

Samo za prvu polovinu septembra novinari u Pančevu mogu da kažu da su dobijali informacije od svih institucija uključenih u borbu protiv kovida 19. Istina, to je bilo retko, ali su barem informacije ocenjene kao pouzdane. Samo u poslednjem posmatranom periodu novinari u Pančevu uspeli su da dobiju poneki odgovor na direktne upite, a gotovo uopšte nisu mogli
da prikupljaju informacije gledajući zvaničnike u gostovanjima na televiziji ili na konferencijama za novinare, a ništa bolje nije bilo ni kad je reč o saopštenjima nadležnih institucija.

Iz izveštaja portala PanPress (mart-avgust):
Konferencije za novinare Gradskog štaba za vanredne situacije bile su organizovane samo nekoliko puta, ali naša redakcija nije bila pozivana na te događaje. Saopštenja nam nije slala nijedna ustanova/institucija, već smo se informisali preko njihovih sajtova. Gradonačelnik, direktor Opšte bolnice i direktorka Zavoda za javno zdravlje davali su izjave za prorežimske medije, kao i za dopisništva RTS-a i RTV-a. Tokom avgusta i septembra nisu održavane konferencije za novinare.

Iz izveštaja portala PanPress (druga polovina septembra):
U posmatranom periodu nije održana nijedna konferencije za medije predstavnika lokalne vlasti. Našoj redakciji nisu stizala nikakva saopštenja, kao ni od početka epidemije. Lokalni javni funkcioneri nisu se pojavljivali u medijima. Na pitanja više puta poslata mejlom Gradskom štabu za vanredne situacije nismo dobili odgovore, dok su nam iz Instituta za javno zdravljeVojvodine odgovorili da se obratimo Zavodu za javno zdravlje Pančevo, što smo i učinili. Jedini odgovor stigao je iz Zavoda, a na naša pitanja je delimično odgovoreno. Obraćali smo se i Ministarstvu zdravlja, ali odgovora nije bilo.

Tokom čitavog posmatranog perioda u Pančevu se uopšte nije moglo doći do pouzdanih informacija o najvećem broju aspekata epidemije (broj umrlih, testiranih, obolelih, broj raspoloživih testova, opremljenost zdravstvenih ustanova…). Novinari su samo donekle i ne uvek uspevali da dođu do informacija o merama koje je propisao krizni štab i ograničenjima uvedenim u gradu, kao i o posledicama epidemije na lokalnu privredu.

Ceo izveštaj pročitajte na linku.

Tekst je preuzet sa sajta PanPress

Ostavi komentar

  • (not be published)