Izazivanje opšte opasnosti na Tesli!?

Seča platana – pogled iz drugog, krivičnopravnog ugla

Objavljeno 03.07.2021.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 5 mins

Pre nekoliko dana u pančevačkom naselju Tesla desio se (ne)očekivani događaj – isečeno je jedno stablo platana (videti ovde). Verovatna namera NN izvršioca bila je da poseku još nekoliko, ali nakon što su reagovali aktivisti Inicijative Odbranimo Teslu!, NN izvršioci su užurbano napustili lice mesta, ne sačekavši policiju. Navedeni događaj ne treba prepričavati, jer je već rečeno dosta toga, ali ne i ono najbitnije. Stoga je javnost sa pravom uznemirena, do te mere da su građani uveli danonoćne straže, kako bi odbranili platane od seče. Na sve to „nadležni” državni organi nisu našli za shodno da uznemirenu javnost obeveste ni u formi uopštenog saopštenja za nju (javnost).

Dok čekamo da nas „nadležni” državni organ obavesti o čemu se radi, ostaje nam da zaključimo ono što se zaključiti može na osnovu nekoliko nespornih činjenica. Da su NN izvršici seče platana postupali po zakonu, ne bi napustili lice mesta, već bi i sami pozvali policiju i pred građanima objasnili i dokazali zakonitost seče. Da je seča bila zakonita, verovatno bi se informacijom za medije (tj. za javnost) već oglasio neko kome je u interesu da platan(i) budu posečeni. Navedene činjenice kažu da je reč o nezakonitosti, ali je pitanje koji je stepen i oblik nezakonitosti. Takođe, pitanje je da li se može manipulisati utvrđenim činjenicama?

Zakonitost seče će se prilično lako utvrditi, proverama koje će obaviti policija, koja će, pre toga, naravno, još lakše identifikovati NN izvršioce seče platana. O tome ne treba trošiti reči, jer je za policiju to lak zadatak. Međutim, ovom prilikom razmotrićemo okolnosti vezane za jedno drugo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti. Reč je o krivičnom delu izazivanje opšte opasnosti iz člna 278 Krivičnog zakonika. Kako ovo nije pregledni naučni rad, zadržaćemo se samo na bitnom stavu 1, u kome se kaže: „Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujućim zračenjem, električnom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom”.

Kako seča drveta nije navedena kao radnja izvršenja krivičnog dela iz čl. 278 KZ, može se zaključiti da u ovom slučaju to krivično delo nije moguće. Međutim, ono je ipak moguće, jer je za postojanje krivičnog dela izazivanje opšte opasnosti kao radnja izvršenja definisana i „kakva druga opšteopasna radnja”.

Krošnja oborenog platana: Da li je mogla da povredi nekog prolaznika?

Šta je to „opšteopasna radnja” i može li seča stabla platana visokog oko 20 metara koje padne na pešačku stazu i sruši metalnu ogradu, biti opšteopasna?

Umesto odgovora, evo nekoliko novinskih vesti: „Drvoseču ubila bukva” (2018. selo Slatina)

„Nastradao drvoseča” (2019. Majdanpek)

„Stablo usmrtilo drvoseču” (2019. Žagubica)

„Stablo palo na drvoseču i ubilo ga” (2019. šuma kod Andrijevice)

Dakle, da li je seča stabla opasna, zaključite sami.

Ukoliko se dokaže da je seča platana bila nezakonita i da su NN izvršioci za taj posao nestručni, i da za taj posao nisu ovlašćeni, te da nisu primenjene neophodne mere zaštite, onda su sve to dodatno otežavajuće okolnosti prilikom izvršenja krivičnog dela izazivanja opšte opasnosti iz čl. 278 KZ-a.

Kada su u pitanju mere zaštite, teorijski je moguće i krivično delo izazivanje opasnosti neobezbeđenjem mera zaštite na radu iz čl. 280 KZ, ali će razmatranja na tu temu ovaj put izostati.

Ostavi komentar

  • (not be published)