Mladima su potrebni daroviti i vredni uzori

Juče je počela nova školska godina. Mnogoj deci povratak u klupe predstavlja pravo smaranje, ali postoje i oni koji su željni da uče, saznaju i rade na sebi. Baš takvi su polaznici Regionalnog centra za talente „Mihajlo Pupin”

Objavljeno 01.09.2017.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 12 mins

Regionalni centrar za talente „Mihajlo Pupin” počeo je s radom 2000. godine. Osnovna delatnost ove institucije jeste razvoj naučnoistraživačkog stvaralaštva mladih u oblasti prirodnih, tehničkih, društvenih i drugih nauka, a osnovna cilj je pomoć pri razvoju darovite dece.

– Centar za talente je malo nezgrapan naziv zato što se mi prvenstveno bavimo razvojem darovite i motivisane dece. Neko može da bude inteligentan i da brzo kapira matematiku, ali umesto da višesatno vežba, taj svoj talenat može iskoristiti da postane savršen lopov. Nas takvi ne zanimaju. Mi se prvenstveno bavimo decom koja su fokusirana i motivisana da rade. Talenat i inteligencija su poželjni, ali ne i dovoljni faktori za uspeh u naučnoistraživačkom radu – kaže Dragoljub Cucić, rukovodilac RTC „Mihajlo Pupin”.

Svake godine, kroz Centar prođe oko 500 darovite dece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Odabir kandidata obavlja se na osnovu postignutih rezultata na opštinskom takmičenju iz nekog predmeta, ali i na osnovu internog testiranja u prostorijama Centra. Cucić kaže da je namera RTC-a da okupi onu decu koja su u svojim matičnim školama „žigosana” zbog svojih interesovanja.

Dragoljub Cucić

– Često se dogodi da se na talentovanu decu gleda kao na frikove i da ona bivaju izopštena jer se ne zanimaju za fudbal ili neke aktuelnosti koje serviraju mediji. Onda se iz svake škole skupi po jedan, dvoje takvih i dođu u Centar, gde vide da nisu usamljeni, da ima mladih koji su slični njima i kojima je važno da kvalitetno provedu svoje slobodno vreme.

Pupinovci vikendom pohađaju nastavu iz izabranih predmeta u prostorijama Centra. Polaznici se uključuju u istraživačke projekte, učestvuju u razgovorima sa priznatim naučnim radnicima i umetnicima, a pripremaju se i za nacionalna i međunarodna takmičenja.

– Teže je osvojiti nagradu na nekom takmičenju nego biti vukovac. Vukovu diplomu uspe da dobije i đak čiji su roditelji urgirali za ocene, a na takmičenjima to ne može da se desi – tamo ili znaš ili ne znaš. Takmičari se marljivo pripremaju za to tokom cele godine, a onda imaju na raspolaganju samo dva ili tri sata da daju sve od sebe i tako više puta u toku godine, i tako iz godine u godinu. Na kraju se ispostavi da se takmičari, kroz te testove i zadatke koji im se daju na rešavanje, zapravo životno spremaju da donesu odluke i da te odluke budu što ispravnije. Zbog toga smatram da su pupinovci predstavnici zdravog dela ovog društva koje treba negovati. Ako nema ko da razmišlja i donosi smislene odluke, neće biti ni normalnog društva – ističe Cucić.

Rad Centra za talente podržava lokalna samouprava, ali i brojni donatori. Od početka ove godine, pa do sada, već 58 polaznika Centra je osvojilo nagrade na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima. Među onima koji su se posebno istakli svakako su maturanti pančevačke Gimnazije Nikola Bulatović, Andrej Tanko, Mihajlo Đorđević, Marta Bošnjak, Jovana Ivanović, Marija Cvetković i Dejana Maljković. U osvajanju zlatnih, srebrnih i bronzanih odličja na mnogim takmičenjima nisu posustali ni maturanti Matematičke gimnazije, rodom Pančevci: Ognjen Tošić, Marko Šušnjar, Danica Zečević, Aleksandar Milošević, Dino Ćerimagić, Stefan Đorđević i Marija Grujičić. Osim Marije Cvetković i Dejane Maljković, koje su ostvarile značajne rezultate na polju lingvistike, svi gorespomenuti osvajali su medalje iz matematike i fizike. Ipak, Dragoljub Cucić ne smatra da je Pančevo grad matematike i fizike, niti da su Pančevci najpametniji.

Promocija projekta ,,Fizika, laka kao muzika“

– Mi smo samo dobro organizovani. Osim nas, tu je i Šabac koji toliko radi na promociji talentovane dece, da organizuje gradski doček za osvajače medalja na međunarodnim takmičenjima. Do ekspanzije interesovanja za matematiku i fiziku u našem gradu došlo je zbog toga što mlađe generacije pupinovaca imaju ispred sebe uzore u vidu starijih generacija polaznika Centra – ističe ovaj dobitnik Novembarske nagrade.

Sa svim darovitim đacima rade nastavnici koje su prethodno učenici birali.

– Prvu postavu nastavnika činili su oni koje su učenici u anonimnoj anketi izglasali za najbolje. Centar sada broji 40 saradnika, a među predavačima su i nekadašnji polaznici Škole za talente, poput Stefana Šušnjara, koji radi sa mladim fizičarima, i Branka Grbića, koji je zadužen za matematičare. Time što smo izabrali bivše đake da sada budu predavači smo, zapravo, zatvorili krug. Istovremeno, mlađi naraštaji rastu i uče od svojih uzora – tvrdi ovaj doktor fizike.

Osim profesorskog posla, neki od bivših polaznika Regionalnog centra za talente sada rade u IT sektoru, državnim preduzećima ili vode svoje firme. Ima i onih koji su u inostranstvu.

Matematicari, treci razred srednje škole

– Tvrdim da bi većina darovitih ostala ovde samo kada bi mogli da imaju pristojne plate. Pre bi pristali da rade i za 1000, 1200 evra i ostanu uz porodicu i prijatelje, nego da u Ohaju rade za mnogo veće pare. Svi ti talentovani mogu lako da se zadrže, ali se postavlja pitanje da li je cilj ovog društva da oni ostanu ovde – kaže žustro Cucić.

Iako je Regionalni centar za talente „Mihajlo Pupin” posvećen onima koji znanje cene i za njim grabe, postavlja se pitanje da li je obrazovanje u našoj zemlji jedno od nacionalnih prioriteta.

– Da bi radio u prosveti, ti moraš da budeš obrazovan. Sramota je da najobrazovaniji deo Srbije ima platu ispod proseka. Pitanje koje se logično nameće je ko su ti ljudi koji imaju veće plate od onih koji su najobrazovaniji – odgovara doktor Cucić.

Regionalni centar za talente „Mihajlo Pupin” će sredinom oktobra poslati dopis svim školama kako bi se na vreme uočili oni koji su drugačiji, sposobni, vredni i željni saznanja. Ohrabruje činjenica da je kroz Centar do sada prošlo više hiljada darovitih i da u našem gradu postoji pravi, mali hram znanja.

 

Marko Šušnjar, pupinovac

U Centru za talente sam od četvrtog razreda osnovne škole, odnosno punih devet godina. U tom uzrastu, bilo mi je veoma značajno da se susretnem i upoznam sa vršnjacima sličnih interesovanja i sposobnosti, a da mi časove svakog vikenda drže najbolji nastavnici u Pančevu. U takvoj atmosferi, matematika se lako radi, a način razmišljanja usvaja i razvija dok jedni druge motivišemo i pomažemo u zajedničkom napretku. U tom smislu, Centar za talente mi je pružio idealnu sredinu za razvoj i učenje. Kako smo postajali stariji, i naš rad je bio duži i ozbiljniji, a matematici se pridružila fizika, što je za mene predstavljao uvod u nauku koju najviše volim i kojoj sam trenutno najviše posvećen. Časovi nisu obavezni, već tu dolazimo zato što želimo i zato što u tome uživamo. Svake godine, u središtu interesovanja bila su takmičenja i pripreme za njih, ali pored toga i kampovi, ekskurzije, obilasci elektrana, zanimljiva predavanja gostujućih profesora i smotre naučnoistraživačkih radova. Sve to zajedno predstavlja način na koji sam ja spontano, a svojom voljom i uz pomoć Centra za talente, razvio naučnu svest i proširio svoja interesovanja.

Pored Centra za talente, veliki uticaj na mene je imala moja porodica, kao i Matematička gimnazija koju sam pohađao šest godina. Za to vreme sam osvojio veliki broj nagrada na državnom nivou, ali i nekoliko značajnih međunarodnih, poput bronze na Međunarodnoj juniorskoj naučnoj olimpijadi 2013. u Indiji i tri medalje (zlatna, srebrna i bronzana) na Rumunskom masteru iz fizike. Najveći uspeh je došao na kraju u vidu srebrne medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike u Indoneziji. Sa takvim rezultatima i interesovanjima nisam imao problema ili nedoumica oko izbora fakulteta. Školovanje nastavljam u Srbiji na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Dalje korake nisam isplanirao, ali svakako će imati veze za prirodnim naukama i inženjerstvom i nadam se da ću još više postizati nego do sada. Naravno, u svemu tome ostaje i Centar za talente i moja želja da na neki način pomognem mlađima onako kako je Centar pomogao meni.

Mladima bih poručio da pronađu nešto što ih ispunjava, a ako su već našli, da se tome posvete maksimalno i istrajno. Kada vreme koristite na taj način, svaki minut je zadovoljstvo, a svaki rezultat do kog se dođe nagrada i dodatni motiv. Naravno, vreme treba posvetiti različitim aktivnostima, ali i znati šta je to što vam se najviše sviđa i čime želite da se dodatno bavite.

PRETHODNI ČLANAK

NAREDNI ČLANAK

Ostavi komentar

  • (not be published)