Primedbe tri udruženja građana na Rešenje o Promistovom skladištu u Staklari

Udruženja građana „Zeleni most”, „Pančevo nije rupa” i „Kareja” uputili su skoro istovetne žalbe Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine protiv Rešenja ovog Sekretarijata od 4. januara 2021. godine o nepristupanju izradi studije o proceni uticaja na životnu sredinu Promistovog skladišta veštačkog đubriva u Staklari

Objavljeno 30.01.2021.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 9 mins

Na osnovu člana 151 Zakon o opštem upravnom postupku ulažemo žalbu i po osnovu člana 158 stav 1 tačka 3 odnosno zbog pogrešnog ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja.

Član 5 stav 1 tačka 4 Pravilnika o tehničkim normativima  za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum nitrat nije realizovan.

Član 5

Ako količina uskladištenog đubriva iznosi preko 50 tona, tehnički podaci za izbor lokacije i izgradnju skladišta za đubriva grupe A i B iz člana 3. ovog pravilnika su:

1) situacioni plan terena na kome se gradi ili rekonstruiše skladište ili silos;
2) tehnički opis terena prikazanog na situacionom planu;
3) tehnički opis skladišta ili silosa sa opisom načina skladištenja i rukovanja đubrivom;
4) popis đubriva koja se skladište;
5) plan saobraćajnog obezbeđenja i plan zaštite od požara.

Aposlutno nemamo precizan popis đubriva koji se skladišti odnosno nemamo preciznu količinu različitih vrsta đubriva i periode odnosno termine u kojima će se ta đubriva skladištiti u Staklari. Spominje se samo jedan momenat, dok se postavlja pitanje šta će biti u nekom drugom momentu kao i u ostalim momentima koji nisu navedeni, a pritom se skladišti preko 50 tona đubriva. Ako ne postoji precizan i konačan popis svih đubriva, već je sve u stilu „možda” i „ili/ili”, šta više možemo zaključiti da i samo preduzeće još nije odlučilo konačan i precizan popis đubriva ali da se najviše spominje amonijum-nitrat što je dosta neozbiljno i šturo za rekonstrukciju i prenamenu Staklare od strane firme „Promist” d.o.o. Nepostojanje termina, koje će se vrste đubriva i kad skladištiti nedvosmisleno predstavlja nepostojanje svih obaveznih tehničkih podataka za izbor lokacije i izgradnju skladišta za đubriva grupe A i B iz člana 3. te je jasno da se u ovom slučaju radi o povredi člana 5 stav 1 tačka 4 Pravilnika o tehničkin normativima za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum nitrat.

Amonijum nitrat koji je planiran za skladištenje sadrži preko 31,5% azota te spada ugrupu A prema Pravilniku o tehničkin normativima za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijumnitrat.

Prema članu 6 stavu 1 Pravilnika o tehničkin normativima za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum nitrat skladište mora da se gradi prizemno što takođe ovde nije slučaj jer Staklara ima prostorije koje su višespratne, a  nigde se ne spominje da će se to promeniti te je prekršen još jedan član gorepomenutog Pravilnika.

DODATAK KAREJA: Prema bezbednosnom listu međunarodne klasifikacije supstanci, tzv. MSDS lista odnosno SDS, amonijum nitrat je veoma reaktivna i eksplozivna supstanca sa kojom se posebno postupa (videti ovde)
Isto na Wikipedija.

Informacija za količine različitih vrsta đubriva je neprecizna. Varira između količina od 4393,75 tona i 5272,50 tona, bez tačnog vremenskog okvira, kada će se koje đubrivo skladištiti . Vremenski okvir je definisan ,,u jednom momentu”, što je neprecizno. Navedena đubriva pripadaju ne samo različitim podgrupama već i grupama po Pravilniku o tehničkin normativima za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum nitrat.

Kako može biti da je irelevatna količina UREA, KAN i MAP kada precizno nisu naveli kolika količina svakog pojedinačnog đubriva će biti skladištena, kao i količinu amonijum nitrata u svakom trenutku jer niti su precizirali tačne količine skladištenja svih materija pa i amonijum-nitrata jer sama količina tih materija utiče na skladište i na okolinu skladišta u kojoj živi nemali broj ljudi.

Takođe ne možemo niti smemo zanemariti ljude koji žive u neposrednoj blizini mesta prema planu predviđenom za skladištenje navedenih materija (đubriva). Zanemarivanjem slučaja udesa predstavljajući da isti nije moguć, što nije tačno, stvara se slika sigurnosti u nemogućnost slučaja udesa, što u ovom slučaju niko ne može da garantuje, pogotovo kada se uzmu u obzir brojni primeri udesa sa lagerovanim đubrivom po svetu u bliskoj prošlosti. Uslučaju udesa, havarije, eksplozije bio bi ugrožen veliki broj ljudi, a ne samo stanovništvo u neposrednoj blizini skladišta.

DODATAK KAREJA: Procedura koja je pokrenuta u vezi sa ovim, nigde ne tretira tzv. bezbednosni aspekt skladištenja ogromnih količina opasne materije. Dakle, potpuno se zanemajuje činjenica da je veštačko đubrivo opasna materija, koja može da eksplodira. Nebitno je na koji bi način došlo do eksplozije, posledice bi bile katastrofalne. Na primer: Bilo je dovoljno samo šest tona veštačkog đubriva, 2011. godine u Oslu, da izazove stravična razaranja, kada je u eksploziji poginulo osam a povređeno 15 osoba.

Apsolutno je jasno da grad Pančevo postaje meta, u koju mnogi mogu da požele da pucaju. Treba li da podsećamo na NATO agresiju 1999. godine kada je naš grad bio proglašen za legitimnu metu avionskih bombi, upravo zbog toga što su se u fabrikama nalazile opasne hemijske supstance.

Ukoliko se sporno skladište dozvoli, Pančevo dobija još jedan legitimni cilj.

Ne postoje adekvatna zaštite od eventuelnog udesa, jer isti nije razmatran, već je stanovništvo stavljeno u industrijski geto, bez mogućnosti brze evakuacije. Proporcijom u odnosu na količinu amonijum-nitrata iz udesa u Bejrutu, prenesena na količinu napomenutu u Zahtevu, a koja se već skladišti u staroj Staklari u Pančevu, dobija se radijus mogućeg udara od pet kilometara, gde bi u istoj mogle biti obuhvaćene i fabrike iz tzv. Južne zone, tačnije NIS Rafinerija nafte Pančevo, HIP Azotara i HIP Petrohemija.

DODATAK KAREJA: Dakle grad Pančevo je „područje koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog objekta”; da, baš tako, uticaj postoji i konstatuje se u ožalbenom Rešenju.

O daljim lančanim reakcijama nećemo pisati, jer bi posledice bile nesagledive i sa prekograničnim uticajem posredstvom međunarodne reke Dunav, kao i aerozagađenjem.

Svako se mora uzeti u obzir blizina Južne industrijske zone, kao i blizina naselja.

O ovakvom skladištu odluku mora doneti stanovništvo grada Pančeva.

DODATAK KAREJA: Sve i da građani Pančeva hoće ovakvo skladište, „nadležni državni organi”, to ne smeju da dozvole, ali bi svakako trebali da budu upoznati sa svim činjenicama.

U Pančevu, 22. januara (žalba Zelenog mosta i Pančevo nije rupa) i 27. januara (žalba Kareja) 2021. godine

Ostavi komentar

  • (not be published)