Nove primedbe na planove za izgradnju privremenog skladišta opasnog otpada u Rafineriji nafte Pančevo

Primedbu na Nacrt Plana detaljne regulacije za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada u Rafineriji nafte Pančevo i na Izveštaj o strateškoj proceni uticaja ovog PDR-a na životnu sredinu sastavila je i Nataša Špica, diplomirana inženjerka pejsažne arhitekture

Objavljeno 05.08.2020.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 34 mins

Pregledom dokumentacije priložene kao Nacrt Plana detaljne regulacije za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat.parcele br. 3576 KO Vojlovica, u okviru kompleksa NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu i Strateške procene uticaja PDR-a za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat. parcele br. 3576 KO Vojlovica u okviru kompleksa NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu na životnu sredinu ukazujem na sledeće nejasnoće javnog uvida i priložene dokumentacije i prilažem sledeće PRIMEDBE:

I Primedbe na oglas

1. Da li je, po CEOP-u, po bilo kom pravilniku, bilo kojoj zakonskoj ili opštinskoj proceduri opravdano oglašavati na istovremen javni uvid i Nacrt plana i Stratešku procenu uticaja na životnu sredinu za isti taj plan, pri čemu su/je/ih i Plan i SPUNŽS izradila/i ista ustanova ?

2. Da li ista ustanova/biro/preduzeće može da izrađuje i Planski dokument i SPUNŽS na taj isti planski dokument ili mora da se angažuje druga ustanova/biro/preduzeće koja je nezavisna, čime bi SPUNŽS bio urađen sa najmanjim sukobom interesa ili bilo kog drugog negativnog događanja?

Obrazloženje primedbe br. 2.:

Primedba/pitanje je data uzimajući u obzir dva trenda u državi. Prvi trend je podmetanje svakakvih planova i projekata koji nisu samo na štetu lokalnog stanovništva, već su i na štetu same države, te je nepoverenje stanovnika u stalnom porastu. Drugi trend je često susretanje sa loše urađenim SPUNŽS koje više predstavljaju odbranu i veličanje Plana ili projekta umesto da realno procenjuju uticaj na životnu sredinu.

3. Oglas za oglašavanje na javni uvid je NEJASAN i izazvao je burna negativna reagovanja stanovništva, te oglašavač treba da se potrudi da kvalitetnije piše oglase za javne uvide, a ne po sistemu copu/paste i templejta (organizovane forme).

Obrazloženje primedbe br. 3.:

U samom oglasu se jednom rečenicom objašnjava o kakvom planu se radi. Navedeno je „Izlaže se na javni uvid Nacrt Plana detaljne regulacije za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat.parcele br. 3576 KO Vojlovica, u okviru kompleksa NIS ‘Rafinerija nafte Pančevo’ u Pančevu ( u daljem tekstu Plan) i Strateška procena uticaja PDR-a za izgradnju skladišta za  privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat. parcele br. 3576 KO Vojlovica u okviru kompleksa NIS ‘Rafinerija nafte Pančevo’ u Pančevu na životnu sredinu (u daljem tekstu Strateška).

I to je jedino „objašnjenje” napisano o kakvom objektu se radi i zašto se gradi. Pride „objašnjenje” je samo kopiran „naslov” oglasa.

Većina planova i projekata nije tipskog karaktera i ne bave se istom problematikom. Ovakav tretman građana, koje se ipak pitaju za mišljenje, nedopustiv je. Svako ko je pismen, mogao je da doda barem još jednu ili dve rečenice, koje bi jasnije ukazale na tematiku plana. Pored pomenutog, kada se koristi pojam „opasan otpad” svako ko čita odmah shvata da se radi o nečemu opasnom, što može da ugrozi zdravlje i bezbednost stanovništva. Time, na samom početku upoznavanja sa materijalom nastaje tenzija, otpor i gubi se objektivnost posmatranja plana. Ako je bila namera onih koji su sastavljali tekst oglasa da se iz bilo kojih razloga (opravdanih ili neopravdanih) postigne odbojnost stanovništva, onda jednostavno nije ni trebalo oglašavati poziv za javni uvid, nije trebalo raditi ni sam plan, a još manje izazivati strah i startnu odbojnost kod stanovništva o problematici sa kojom nisu adekvatno upoznati.

Da bi se oglas smatrao kvalitetnim dovoljno je bilo navesti makar deo ciljeva plana, navedenih u samom tekstu Nacrta plana  na strani 12, što je prikazano na donjoj fotografiji.

Uzimajući u obzir da većina stanovništva nije upoznata sa Zakonom o upravljanju otpadom i načinom sprovođenja zakonske regulative u praksi (kružni tok kretanja dokumentacije, čime je proizvođač otpada u svakom momentu dužan da vodi računa o tome kako se transportuje, šta se radi, gde se kreće i kako se tretira otpad koji je proizveo i ujedno se smatra odgovronim za isto), kao ni sa problematikom transporta, otkupa i slično, a svakako ne sa vrstama i osobinama otpada koji nastaje, kao i da javnost nije dužna da bude upoznata sa svim predhodno pomenutim, postavljena primedba je još osnovanija. O svemu treba da ih upoznaju oglašavači, izrađivači planske dokumentacije i/ili izrađivači SPUNŽS.

Od momenta usvajanja Zakona o upravljanju otpadom jedan od problema je nastao u nedostatku adekvatnih skladišnih prostorija za privremeno skadištenje raznih vrsti opasnog otpada, naročito ako se iste javljaju u manjim količinama, a nemoguće je organizovati njihov brz transport, tj. uklanjanje iz pogona u kome je nastao. Iako su ambalaža i način pakovanja opasnog otpada, koji se propisuju ovim Zakonom, dosta bezbedni za okruženje, ipak može dođi do ekscesa. Samim tim prostorije za PRIVREMENO skladištenje opasnog otpada su jako bitne za ispunjenje zakonskih smernica, a još uvek nisu adekvatno regulisane u svim preduzećima u kojima opasan otpad i nastaje. To je pravi početak koji je potreban u pristupu javnog uvida za ovakve tipove planova – jasno i glasno izjašnjavanje oglašavača.

Dopunska rečenica ili dve bile bi ujedno i početni garant da se skladište planira isključivo za otpad proizveden u RNP.

II Primedbe na Nacrt plana i na SPUNŽS

Opšte pitanje je da li su makar kao saradnici ili stručni konsultanti u izradi Nacrta plana angažovani strukovni profili koji se konkretno razumeju u proizvodne procese u RNP ili je sve rađeno uz konsultacije sa stručnjacima iz RNP ? Na spisku izrađivača Nacrta plana ne vide se osobe koje konkretno mogu da se razumeju u namere za dalji razvoj i vrste otpada koje nastaju ili će nastati ako se realizuju planovi koje RNP ima. Ako su u izradi Nacrta plana učestvovali stručni saradnici i konsultanti iste je potrebno navesti.

1. Priložena grafička dokumentacija u PDF formatu se teško otvara i otežan je njen detaljan pregled. Nema dopunske opcije, odnosno DVVG fajlova, čiji je pregled mnogo lakši.

2. Str. 13 i str. 18. Nacrta plana – „Sa istočne strane parcelom 3581 K.O. Vojlovica koja predstavlja zelene površine” – odmah se nameće pitanje koje zelene površine, kakva joj je funkcija i zašto je uopšte bitno pomenuti je?

Pomenuta parcela je u sklopu RNP-a i na njoj drveća nema. Može se kategorisati kao livada. Parcela je uzana i posle nje se nadovezuju i počinju parcele sa obradivim zemljištem, gde takođe nema drveća ili je ono jedva prisutno, te ne postoji zaštita od bilo kakvih i najsitnijih ekscesa. Samim tim ceo pritisak zaštite životne sredine stavljen je na prostor VAN GRANICA KOMPLEKSA RNP i lopta je prebačena državnim institucijama na rešavanje, pri čemu iste očigledno ne reaguju akonto problema.

Prema pravilima struka koje se bave zaštitom životne sredine, naročito sa aspekta pejzažne arhitekture i pejzažno-arhitektonskog menadžmenta predela tj. uređenja predela i izrade plana uređenja predela, oko visoko-rizičnih kompleksa treba da postoji pojas zaštitnih zasada, pretežno šumskog karaktera u širini pojasa od 1,5 km, a uz poštovanje bezbednosnih rastojanja (oko 150m rastojanja između izvora visokog rizika i prvog šumskog zasada) i bezbednosnih propisa za sprečavanje širenja požara (razvijeni šumski protivpožarni putevi i dr.) i uz poštovanje rasporeda namene prostora gde se ne dozvoljava stanovanje u zaštitnom pojasu, a na rubovima pojasa suprotnim i daljim od izvora rizika, dozvoljen je razvoj pasivne i aktivne rekreacije bez narušavanja rubnog šumskog sklopa više od 20% i bez izgradnje značajnijih objekata (po gabaritima, odn. površini i visini).

Uzimajući u obzir da je RNP deo Južne industrijske zone koja je nametnuta građanima Pančeva kao moranje i za koju je dokazano i elaborirano da se nalazi na nepovoljnom lokalitetu u odnosu na grad, postaje apsurd naglašavati jednu malu livadu bez ikakvog značaja, a u sklopu RNP-a, zelenom površinom. Da ta livada treba da postane prava zelena površina gde bi se formirao neki konkretniji zaštitni zasad, koji bi makar malo zaštitio obližnje oranice od posledica eventualne havarije, tada bi imalo smisla pominjati njen opis ili namenu. Značaj bi bio još i veći kada bi se ista zaštitna funkcija koristila za redukciju širenja otrovnih gasova u slučaju ekscesa u planskom objektu.

Inače sve slobodne površine u sklopu RNP su u službi i direktno uslovljene samim delatnostima RNP. Prave, razvijene i uređene zelene površine se nalaze blizu upravnih objekata i na mestima gde se sadnja drveća i formiranje grupacija žbunja smatralo bezbednim. Sve ostale zelene površine, naročito one koje su blizu i oko rezervoara su uglavnom livadskog karaktera i skoro u potpunosti bez više vegetacije iz bezbednosnih razloga. Iako pripadaju opštoj kategoriji zelenih površina ipak se mogu smatrati zaštitnim livadama iz očiglednih razloga. Ovakav pristup organizaciji i uređenja RNP je pohvalan sa aspekta smanjenja rizika od požara i rizika od širenja požara, pošto je svaki rezervoar dodatno obezbeđen i nasipima. Ali, sve slobodne površine imaju ulogu samo u redukovanju otežanih uslova životne sredine u kompleksu i nemaju nikakvu ulogu u zaštiti naselja (grada Pančeva i sela Starčevo) i okolnog prostora.

3. Pravni i planski osnov A-A1 str. 13-15. – Da li ovaj Nacrt plana podleže isključivo republičkim pravnim osnovama, a opštinskim ne podleže ? Da li je Nacrt plana u skladu sa bilo kojim Generalnim planom grada Pančeva na osnovu kog i treba da se rade svi ostali planovi nižeg reda? Da li je za pravni osnov od bilo kakvog značaja bilo kakva opštinska odluka ili nije?

Znači RNP je, kao i ostale fabrike i preduzeća u Južnoj zoni, ostrvo u vremenu i prostoru koje nema nikakvog uticaja niti odnose sa okruženjem u kom se nalazi. Oaza u vasioni. Navedene su 2 + 54 republičke zakonske regulative svih nivoa, a nijedna opštinska, pa makar iz oblasti zaštite životne sredine. Ispada da jedino što podleže opštinskom je u oblasti planske dokumentacije i to PGR (plan generalne regulacije), koji je nadam se proistekao iz Generalnog plana Pančeva (nekada GUP Pančevo), pri čemu je GP još uvek bio u postupku usvajanja kada je ovaj Nacrt plana započet. To dalje logički navodi na pitanje da li je ovaj plan stvarno u skladu sa planskim dokumentima višeg reda. Inače sve pohvale za ekspresno brzo postupanje i za izradu nacrta plana.

4. Str. 16 – naslov „POSTOJEĆE STANJE OBJEKATA, NAMENA POVRŠINA I URBANISTIČKI POKAZATELJI” ne odgovara sadržaju teksta.

5. Str. 16 – odakle je 4.1.8. Lokacije za dalju plansku razradu i prateći tekst ubačeno, pošto oblasti od 1. pa do 4.1.7. ne postoje u Nacrtu plana ? Otkud to upade?

Opšta primedba – Str. 18. – Nerelevantno za sam Nacrt plana koji je dat na javni uvid, ali i te kako bitno za sve građane: Pošto je RNP plaćao nadknadu za zagađenje, u kom je to iznosu na godišnjem nivou i na šta su se sredstva trošila kada je jedva nešto urađeno po pitanju zaštite životne sredine? Računajući da čak tri ozbiljne fabrike plaćaju tu naknadu, ili su je plaćale dok su radile, na šta su sredstva konkretno utrošena ? Gde su zaštitni pojasevi i zasadi (sačinjeni po svim stručnim pravilima, a ne samo od drveća), koji će konkretno da makar malo filtriraju vazduh i predstavljaju kakvu takvu barijeru za površinsko širenje polutanata? Merne stanice samo mere i prate koncentracije, te svakako da nemaju zaštitnu ulogu. Gde su zaštitni pojasevi i zasadi, otkup zemljišta i druge radnje kako bi se rad na unapređenju i zaštiti životne sredine najzad pomakao sa mrtve tačke?

6. Pedološke karakteristike – One su opšteg karaktera koji se koristi za veća područja a ne za konkretnu lokaciju konkretnog objekta i to jednog objekta. Loše napisano. Nedovoljno ispitano i prikazano. Tvrdnja da planirani projekat neće uticati na pedološke karakteristike je delimično tačna pošto su navedene karatkeristike odnose na celo područje Grada Pančeva. Nepotrebnost ovakvog pristupa je samo prikrivanje nedostataka podataka. Objekat može da utiče na karakteristike užeg područja u neosrednoj blizini RNP pošto se radi o obradivom zemljištu koje je direktno izloženo uticaju zagađenja iz pravca RNP i potencijalnog zagađenja do kog može dođi usled ekscesa kako u RNP tako i u samom planskom objektu. U sluaju planskog objekta mešanje raznorodnih opasnih otpada tokom ekscesnih situacija izlivanja i/ili požara, može prouzrokovati i veće posledice nego sam požar naftnih proizvoda. Svakako da deo izlivenog otpada ili nusprodukta požara može dospeti u blisko zemljište i izazvati kraće ili duže zagađenje. Svakako da je pomenuto zemljište na kome se proizvode prehrambeni proizvod jeste već zagađeno. Podataka o ovome nema u planu. Plan nije mesto da se u njemu iznose tvrdnje tipa hoće ili neće nastati pedološke promene. Takve tvrdnje se iznose u SPUNŽS.

7. Morfologija terena na lokaciji i okruženju – Početni podnaslov nije potpun jer je izbačen iz naslova dodatak za Geologiju. Oblast je još je gore napisana od onog što je navedeno u predhodnoj primedbi jer se nijednom rečenicom ne pominje konkretan lokalitet.

8. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike područja – Takođe opšteg karaktera i pored ovih karakteristika u istoj oblasti su prikazane klimatske i mikroklimatske osobine celog područja oštine Pančevo. Čemu ovo kopiranje iz drugih planova i ostalih dokumenata, spajanje različitih oblasti, a bez navođenja osobina konkretnog mikro-lokaliteta ? Pre dve godine pravi pravcijati tornado je proleteo rubom Rafinerije i napravio štetu. Nakon toga su mnogi seljaci počeli da pominju da su manja vrtložna kretanja česta pojava na njivama. A pored samog kompleksa RNP nalaze se oranice, bez da postoji ijedno značajnije drvo na prelazu između te dve potpuno konfliktne namene prostora.

9. Seizmološke karakteristike – Znači 7 stepeni Rihterove skale ne može biti razorno? Tokom marta i aprila ove godine dogodilo se nekoliko zemljotresa u Hrvatskoj i Albaniji, koji nisu bili jači od 6 stepeni. Zemljotres u Hrvatskoj je bio jačine 5,3 rihtera i pored pogibije 15 osoba, nekoliko objekata koji su oštećeni i nekoliko fasada, pukao je i zid zagrebačke Katedrale i prijavljena je šteta na Sabornoj crkvi, objekata koji su ipak izdržali zub vremena.

Za izradu ovog nacrta plana manje su bitni opšti podaci koji se uglavnom prepisuju iz jednog dokumenta u drugi. Najbitniji su konkretni podaci o konkretnom lokalitetu: kakav je konkretan pedološki sastav zemljišta, kakav je pedološki profil, koji slojevi su na konkretnom lokalitetu, ima li slojeva sa močvarnim karakteristikama (glejevi i semiglejevi), da li ima nepropusnih slojeva gline i kakvo im je pozicioniranje u odnosu na podzemne vode, da li ima i kuda idu podzemne vode (reke, potoci, baseni) i na kojoj se dubini nalaze, da li slojevi iznad podzemnih voda na konkretnom lokalitetu mogu da budu prirodna barijera podzemnom širenju toksičnih materija koje se mogu izliti usled ekscesa, kakva je osobina ruže vetrova konkretnog lokaliteta, da li nastaju vrtložna kretanja i kojom jačinom i td…

Pošto je nepoznato geološko stanje konkretnog lokaliteta niti je poznato kakve posledice zemljotresa mogu nastati, bilo bi poželjno da se tvrdnje ne iznose, već da se podaci pišu kao predpostavke ili smernice na koje je potrebno obratiti pažnju tokom projektovanja i izgradnje konkretnog objekta. U slučaju zemljotresa može doći do pucanja čak i betonske podloge i podzemnih konstrukcija. Usled potresa može doći do oštećivanja ambalaža u kojima se skladišti opasan otpad. Dalje, izlivanjem supstanci može doći do prodora hemikalija i/ili ulja u dublje slojeve zemljišta na konkretnom lokalitetu. Postoji i rizik od zagađenja podemnih voda iako na osnovu napisanog nisu jasno prikazane hidrološke karakteristike konkretnog lokaliteta. Pošto se radi o skladištu u kome će se privremeno skladištiti opasan otpad raznih vrsta i svih vrsta koje nastaju u RNP, u slučaju bilo kakvog ekcesa može nastati mešanje toksičnih supstanci praćeno raznim vrstama reakcija i nastanka novih hemijskih supstanci koje mogu biti još i toksičnije od izvornih. Predmetno skladište može biti još rizičnije od samih rezervoara sa naftom od uticaja turbulentnih kretanja vazduha i nastanka tornada. Jedina zaštita koja možda postoji i može da redukuje rizik od oštećenja objekta (koji je planiran da se pravi od lima) su obližnji nasipi, ali je plastika terena slabo obrađena, te je nepoznato da li je planski predviđena lokacija okružena nasipima sa svih strana, kao što je u slučaju rezervoara, ili nije. Sličan problem je i sa ostalim potencijalnim konkretnim lokacijama na parceli pošto je predložena lokacijaprilično blizu samih rezervoara i poželjno je udaljiti je. Nigde ne postoji poprečan profil terena sa prikazom platike terena i konkretnim odnosom sa železničkom prugom koja se završava u toj zoni.

Rizik od posledica ekscesnih situacija u objektu za privremeno skladištenje opasnog otpada može da nastane po životnu sredinu u celosti, a na užem ili širem području, što zavisi od proizvoda nastalih tokom i nakon ekscesne situacije i daljine njihovog širenja kroz vazduh, vodu i zemljište. Pošto se tokom protekle godine pristupilo masovnoj izradi studija o proceni rizika zarad izrade Plana postupanja pri ekološkim rizicima i katastrofama, ova tematika svakako da se ne sme zanemariti i ofrlje obraditi. Nigde i nikada nije urađena procena rizika sa simulacijom posledica raznih ekscesnih situacija, kao ni mera koje se preduzimaju kako bi se štete svih vidova ublažile ili čak neutralisale, naročito štete po život i zdravlje čoveka.

10. Str. 21. poglavlje A3.3.1. Saobraćajna infrastruktura – Jako oskudno napisano. Da li se železnička pruga završava u neposrednoj blizini lokaliteta? Da li se ista smatra pogodnošću za bezbedan transport opasnih materija i da li se već koristi za pomenuto? Da li je izdignuta u odnosu na lokalitet ili je u istom nivou? Ranije je pomenuta street 6. kao osnovna veza sa lokalitetom na osnovu koje će se izvršiti povezivanje skladišta sa ostalim objektima u pogonu RNP. Zašto nije ponovo pomenuta? Kakve su mogućnosti da se predloženi lokalitet izmesti iza pruge kako bi se njena izdignutost dodatno koristila kao zaštitni bedem i kolika je opravdanost takvog predloga sa aspekta bezbednosti koloseka? I tako dalje.

11. Str. 21. poglavlje A3.3.2. Vodoprivredna infrastruktura – Lepo napisano i obrazloženo za celu Južnu zonu i za pogon RNP-a i ništa više. Nepotrebno je bilo pisati opšte karakteristike jer Azotara i Petrohemija svakako nisu predmet ovog Nacrta plana. Dobro bi bilo opisati konkretne stanje na lokalitetu ili u njegovoj neposrednoj blizini, makar to.

12. Str. 21. poglavlje A3.3.2. Kanalizacija – Relativno solidno opisano pravo stanje za celo naselje Vojlovica, koje uopšte nije predmet ovog Nacrta plana. Solidno opisano stanje unutar kompleksa RNP-a, ali opet bez neophodnih informacija za povezivanje predmetnog objekta na kanalizacioni sistem ili potreba za izradu separatnog sistema. Ipak ako dođe do bilo kakvog curenja sve tečne i uljane otpadne materije mogu doći do sabirne jame, dalje u Azotarin kanal i dalje u Dunav. Divni uslovi za pravu ekološku katastrofu i trovanja.

13. Str. 22. poglavlje A3.3.2. Atmosferske vode – Nedostaje stanje u odnosu na planski objekat sa procenom mogućnosti ili nemogućnosti povezivanja, što bi se dalje koristilo i za stratešku procenu uticaja.

14. Str. 25. Oblast Pojmovnik – Napisan delom u pogrešnim gramatičkim vremenima i neistovetno.

Stav STRATEŠKA PROCENA

„Strateška procena je formalizovan, sistematski i sveobuhvatni proces ocenjivanja uticaja na životnu sredinu politike, plana ili programa i njegovih alternativa, uključujući pripremu pisanog izveštaja o nalazima i javno odgovornog odlučivanja.”

Odakle je preuzeta ova „definicija”? Koje je značenje reči „formalizovan”? Dosadašnje strateške procene na životnu sredinu sa kojima sam se sretala su bile mnogo što šta, osim pravih procena uticaja na životnu sredinu. Lično sam mišljenja da su one svedene samo na formalno opravdavanje zamisli pri čemu se više izrađuju po copy/paste metodu nego sa aspekta stručne, profesionalne, sveobuhvatne procene o svim mogućim kako pozitivnim tako i NEGATIVNIM uticajima na životnu sredinu. Izrada studija svakako ne bi trebala da bude formalno (osnova reči formalizovan) opravdanje poduhvata. Ukoliko neke analize koje su realno neophodne za izradu planske dokumentacije i SPUNŽS, to ne znači da nisu potrebne. Krajnje je vreme da se u 21. veku uvede makar neki red.

Opšta primedba za celu oblast A – OPŠTI DEO, nigde, niti u jednoj oblasti Nacrta plana niti u samoj SPUNŽS nije ni pomenut spisak otpada i/ili opasnog otpada koji će se skladištiti u tematskom objektu za privremeno skladištenje opasnog otpada. Taj opasan otpad je glavni razlog izrade celokupne dokumentacije i neopravdano je izostavljena tabela sa detaljnim prikazom otpada koji se planira za skladištenje. Ako je Nacrt plana dat na javni uvid na kom i građani mogu da se upoznaju sa namerom, svakako da je spisak otpada sa njegovim kategorisanjem i mogućnostima procene toksičnosti i ostalih bitnih karakteristika od najvećeg značaja. Niko od čitalaca nema kristalnu kuglu kako bi predpostavio o kakvim materijama i kakvom otpadu je reč. Zauljene krpe su jedna vrsta otpada, a odela natopljena hemikalijama druga vrsta otpada. I jedne i druge pomenute su samo kao primer jer se na spisku opasnih otpada u Zakonu nalazi preko stotinu stvari raznih karakteristika (od raznih uređaja koji sadrže opasan otpad pa do ulja i otrovnih materija praškastog/čvrstog, tečnog ili gasovitog stanja). I jedne i druge pritom cure i moraju se skladištiti u jasno propisanim uslovima. Ukoliko uslovi skladištenja nisu dovoljno adekvatni isti se moraju unaprediti kako bi se sprečilo emitovanje ili izlivanje opasnog otpada u okruženje. Sve mere zaštite životne sredine se pritom ne sprovode samo zarad zaštite sanovništva već i samih zaposlenih.

Bez spiska otpada i naročito opasnog otpada koji već nastaje u procesu proizvodnje u RNP, kao i bez predpostavke o opasno otpadu koji će nastati nakon proširenja eventualnog proizvodnog asortimana i kapaciteta u RNP, APSURDNO je dalje razmatrati ovaj Nacrt plana i SPUNŽS.

Uzimajući u obzir i to da je na strani 27 u oblasti B1.1.2. Planirana detaljna namena površina i objekata po celinama i zonama prikazano da se skoro 50% kapaciteta objekta, kako je na donjoj slici prikazano,

ostavlja slobodnim zarad neke buduće situacije povećanja količina opasnog objekta, a da procene za pomenut nigde nisu prezentovane, ovaj Nacrt se smatra nepotpunim i podložnim zloupotrebama jer nema nikakvog garanta da se opasan otpad proizveden iz NN preduzeća neće privremeno skladištiti u predmetnom objektu.

Pošto je sam objekat preko potreban, predlažem da se uradi novi Nacrt plana u kom će biti ispravljene sve greške i nepravillnosti i dopuniti zahtevanim podacima. U međuvremenu je neophodno uraditi i sve dopunske analize i prikupiti nove podatke kako bi se Nacrt plana adekvatno iskoristio za konkretno i kvalitetno pozicioniranje budućeg objekta, zbog čega se i radi. Ukoliko delovi objekta moraju biti zidani, da se tako i postupi. Ako objekat mora u celosti da bude na bazenu koji bi bio dopunska sigurnost protiv curenja/izlivanja opasnog otpada u slučajevima katastrofa (zemljotresa, tornada, požara, eksplozije itd.) onda ga tako i planirati. Nakon izrade novog Nacrta plana neophodno je ponovo obaviti javni uvid kako bi se javnost upoznala da li se odgovorilo na primedbe koje su opravdane ili ne.

Na kraju svega navedenog, neophodno je da se Komisija nakon javnog uvida jasno i javno izjasni o prihvatanju ili odbijanju primedbi i/ili delova primedbi, po stavkama za svakog posebno podnosioca primedbi. Ukoliko su neke primedbe neopravdano odbijene, Komisija treba da bude svesna da će se iste ponoviti na novom javnom uvidu za novi Nacrt plana. Većina primedbi je napisana objektivno i uz postojanje zakonskih, stručnih i logičkih argumenata.

Ostavi komentar

  • (not be published)