Kvalitet od nacionalnog značaja

Deo bogatog i raznovrsnog programa ovogodišnjih Majskih dana knjige bio je posvećen istoriji i razvoju bibliotekarstva, unapređenju te profesije, ali i časopisu koji je iznedrila Gradska biblioteka Pančevo

Objavljeno 25.06.2017.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 7 mins

Od izlaska prvog broja „Čitališta” do danas prošlo je petnaest godina. Ovaj časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva odavno je svojim kvalitetom i prepoznatljivošću prevazišao gradske okvire – i što se tiče koncepta, i što se tiče saradnika, a svakako i aktuelnim temama i prilozima pisanim prijemčivim jezikom, koji su pridobili mnogo širu čitalačku publiku.

Povodom obeležavanja petnaest godina „Čitališta” i objavljivanja tridesetog broja, Gradska biblioteka organizovala je brojna dešavanja i proslavila jubilej kako dolikuje, na radost bibliotekara i svih poštovalaca knjige.

 

O istoriji i identitetu

Jedna od aktivnosti koja se svojom specifičnošću nametnula ove godine jeste dodela Plakete „Čitališta” za izuzetan doprinos proučavanju istorije bibliotekarstva u Srbiji. Nagrada je otišla u ruke prof. dr Desanki Stamatović. O ovom priznanju govorio je Goran Trailović, bibliotekar Gradske biblioteke Pančevo i jedan od osnivača „Čitališta”:

– Premda postoji nekoliko značajnih nagrada u oblasti bibliotekarstva, ne postoji baš za ovu oblast. Imali smo veoma dobar razlog da ustanovimo takvo priznanje jer se „Čitalište” godinama na ozbiljan i sistematski način bavi proučavanjem istorije bibliotekarstva u Srbiji, iz jednog mnogo šireg razloga – utvrđivanja identiteta bibliotekara, najkraće rečeno. Ako ne poznajemo našu istoriju, nećemo graditi dobar nacionalni identitet; ako ne poznajemo istoriju bibliotekarstva, opet ne možemo na odgovarajući način da razmišljamo o tome, niti možemo da donosimo nekakve odluke o budućem razvoju struke i nauke.

Upravo je prof. dr Desanka Stamatović i otvorila naučni skup pod nazivom „Biblioteke i identitet”, održan 25. i 26. maja u Pančevu. Bio je to veliki događaj u gradu, a okupio je brojne izlagače iz čitave Srbije, iz različitih institucija: muzeja, arhiva, fakulteta, školskih i javnih biblioteka.

– Skup je bio usmeren prema oblasti istorije bibliotekarstva i u njemu je učestvovalo desetak doktora nauka, ukupno dvadesetak istaknutih stručnjaka u oblasti istraživanja bibliotekarstva. Svi su sa visokim akademskim titulama, najbolje što u Srbiji imamo. Oni koji su posebno zainteresovani za ovu temu mogu da pogledaju materijal na našem sajtu . Tu smo postavili sažetke izlaganja, biografije autora, video-snimke sa različitih promocija tih dana, predavanja stručnjaka i kompletan zvučni snimak naučnog skupa. Takav sajt nema nijedna konferencija – sa ponosom je napomenuo Trailović.

Učesnici konferencije bavili su se problemom identiteta biblioteka i bibliotekara od lokalnih do davnašnjih državnih okvira,  istorijskim i kulturnim kontekstom, kao i očuvanjem identiteta srpskog naroda u Austrougarskoj. Bilo je reči o razvoju čitaoničkog pokreta, stvaranju kolektivnog identiteta i svedočanstvima njegovog očuvanja, ali i o značaju savremenih komunikacija. Nakon završne sesije drugog dana skupa, gosti su posetili biblioteku Minoritskog samostana i čuli od gradskog župnika Roberta Paščika značajne podatke u vezi sa građom koju su tu zatekli, a potom su videli i biblioteku manastira Vojlovica, gde im je bibliotekar Žarko Vojnović govorio o istorijatu manastira i jedinstvenosti i starini tog bibliotečkog fonda.

 

Širom raširenih ruku

Za petnaest godina postojanja, kontinuiranog izlaženja, „Čitalište” je okupilo preko 500 saradnika, stručnjaka koji žive i rade u mnogim evropskim i svetskim gradovima. Malo je prostora da bi se svi oni pomenuli, ali treba se prisetiti kako je sve počelo i zašto. A prvo izdanje časopisa, tada pod nazivom „Pančevačko čitalište”, objavljeno je novembra 2002. godine.

–  Malo šta smo posedovali osim ideje i želje da to uradimo. Pančevačka štamparija „Grafos”, čiji je vlasnik bio gospodin Gačić, bila je naš sponzor i besplatno nam je odštampala prvi broj, a čitava redakcija sastojala se od kolega iz Gradske biblioteke Pančevo. Trećinu tekstova činili su prilozi lokalnih autora, a svi ostali poticali su iz biblioteka širom Srbije, što je zaista impozantno. Prvi tekst je u tom broju objavila i sadašnja glavna urednica Gordana Stokić Simončić, tako je i počela naša saradnja. Štošta se promenilo za sve ove godine, od jednog lista Gradske biblioteke sad imamo naučni časopis, koji je prema ocenama stručnjaka najbolji u Srbiji – kazao je Goran Trailović, odgovorni urednik ovog lista.

Danas se u redakciji „Čitališta”, pored Trailovića i prof. Stokić Simončić, nalaze i stručnjaci iz Sombora, Zagreba, Novog Sada i Beograda. O časopisu brine oko dvadesetoro ljudi: od tehničke urednice Dunje Šašić, koja živi u Novom Sadu, preko stručnog redaktora Dragane Sabovljev iz Zrenjanina, do Biljane Živanović, koja radi u biblioteci u Smederevu, a za ovaj naučni časopis prevodi sa engleskog jezika i bavi se redakturom prevoda.

Kako je istakao Trailović, ideja ne manjka, a sve što je potrebno jeste malo finansijskih sredstava da ih realizuju – da odštampaju časopis, održavaju njegov veb-sajt, prirede onlajn-izdanje (pogledati ovde). Iako „Čitalište” ima najviši rang među naučnim bibliotekarskim časopisima, taj rang treba podići na još viši nivo, što će se ovaj tim i potruditi uz dalju novčanu podršku Grada Pančeva, ali i Ministarstva kulture i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, jer ipak je reč o časopisu od nacionalnog značaja.

Ostavi komentar

  • (not be published)