Izložba „ARTikulacije (1)” otvorena do subote uveče

U Evangeličkoj crkvi u Pančevu traje izložba „ARTikulacije (1)”, u okviru site-specific projekta čije su autorke Tanja Juričan i Ivana Ivković

Objavljeno 02.11.2018.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 6 mins

Osam umetnika iz naše i susednih zemalja predstavili su svoje radove na izložbi pod nazivom „Artukulacije (1)”, koja je u okviru site-specific projekta pančevačke umetnice Tanje Juričan i njene koleginice iz Beograda Ivane Ivković, otvorena 27. oktobra u Evangeličkoj crkvi u Pančevu. „ARTikulacije (1)” predstavljaju prvi u nizu site-specific projekata, čija tematizacija će biti aktuelizovana u korelaciji sa izabranim izložbenim lokacijama. Sociološki gledano, termin artikulacije vezuje se za italijanskog pisca, političara i marksistu Antonija Gramšija referišući na kolektivno delovanju između radnika i kapitalista, te na „kolektivnu volju” kao „artikulirani” politički identitet. Između ostalih, i u ovom tumačenju „artikulacije” priređena je izložba.

– Pozvane smo da napravimo izložbu kao deo muzičkog festivala na jezicima nacionalnih manjina koji ove godine nije realizovan. Izborom naziva izložbe želele smo da odgovorimo na temu festivala, i u tom smislu, termin (artikulacije) je prvobitno uspostavljen u svojstvu teme koja se bavila izvođenjem identiteta. Osamostaljujući projekat pomenuta tema, kao i termin, dobili su znatno šire polje delovanja. . Prostor Evangeličke crkve tim povodom prepoznat je kao izazovno i provokativno pripovedačko mesto. Pored toga što je reč o autoritetu crkvenog zdanja, reč je i o vrlo atraktivnom objektu, gotovo objektu fascinacije, s obzirom na to da se radi o z(n)apuštenom, nefunkcionalnom objektu u statusu ruševine čija unutrašnjost je malo kome poznata. S tim u vezi, upotrebljeni prostor predstavlja i predmet brojnih društvenih spekulacija i angažmana, te očekivane intrige i interesovanja, i upravo ti sentimenti predstavljaju ono što nas je njemu privuklo. Radeći sa takvim aspektima i uspostavljajući relaciju između izložbenog i crkvenog prostora, a povodom teme koja se pretežno bavi problemom identiteta, ličnih i kolektivnih ispovesti, te uodnošavanja prema raznovrsnim entitetima Drugog, postavka je artikulisana, uslovno rečeno, scenografski. Radovi su pažljivo birani i instalirani u prostor s postojećim rekvizitima. Artikulisanje kao takvo smešteno je kako u dejstvu izmeštenih narativa (religijskih i umetničkih sadržaja), tako i u društvenim relacijama prema nepoznatom, pripadanju, prisvajanju, odbacivanju, i slično – izjavile su autorke projekta, Tanja Juričan i Ivana Ivković.

Gildo Bavčević (1979, Split) je predstavio svoje dve video instalacije – „Plastični čovjek stroj” (2015), „IGNAVI – Ljudi bez stava” (2018) – i jedan video performans „021_123“ (2017). Umetnik je bio inspirisan Danteovom „Božanstvenom komedijom”, literaturom iz italijanske književnosti, pa je tako nastao rad „IGNAVI – Ljudi bez stava”. U „Božanstvenoj komediji” u poemi „Pakao” na samom ulazu u pakao nalazi se mnoštvo duša kojima nije dozvoljen ulaz ni u raj ni u pakao jer ni u toku života nisu donosili svoje odluke, nisu imali sopstvene stavove niti naklonosti. Njih Dante naziva duhovnim lenjivcima, mlitavcima, neodređenima i obuhvata ih zajedničkim imenom – ignavi. Kazna im je da večno idu za belom zastavom dok ih bodu ose.

– Video instalacija „IGNAVI – Ljudi bez stava“ snimljena je na padini Mosora iznad Splita u užareno leto 2018. Ja radim seriju radova u kojima obelježavam belom zastavom neke javne prostore. U ovom slučaju je to užareni prostor i to je relacija sa Danteom. On opisuje ignjavi kao ljude bez stava, kao one koji nisu nikad stali u životu ni na stranu dobra ni na stranu zla, naziva ih čak i ljigavcima. On ih ostavlja negde ispred pakla, jer oni nisu vredni ni pakla, a naravno ni raja. U današnje vreme je jako aktuelna ljudska pasivnost. U konzumerističko vreme ljudi su postali ignjavi u sve većem broju – izjavio je Gildo Bavčević za Pančevo Si Ti.

Emir Šehanović (1981, Tuzla) u svom radu ispituje sujeverje, nerazumna verovanja i tradicionalne pojmove, paganska verovanja i okultizam kroz projekte murala, video arta, digitalnih printova i multimedije. Na izložbi „ARTikulacije (1)” sujeverje je predstavio koristeći jastuk i nekoliko uramljenih kolaža.

Animirane radove koji su deo jednog većeg ciklusa pod nazivom „Krv i mleko jednoroga” (2016) na izložbi je predstavila Edita Kadirić (1976, Srbija). „Sve počinje od crteža, moj rad je zapravo intimno, psihološko istraživanje koje razvija narativ kojim pokušavam da uhvatim određene fenomene čulnog i mentalnog postojanja iz ženske perspektive. Koristim različite medije, kao što su crtež, animacije, objekti, spontano praveći emotivno igralište”, istakla je Edita Kadirić.

Aleksandrija Ajduković (1975, Osijek) je u radu „Velika Ivanča Shooting” (video, 2013) predstavila snimke nakon zločina koji se se desio u našoj zemlji 2013. godine. Tada je jedan stanovnik sela kod Mladenovca nasumično ubio 13 ljudi idući od kuće do kuće dok nije ubio i sebe.

Osim spomenutih, radove su izložili i Jamesdin, Siniša Ilić, Saša Tkačenko i Selma Selman.

Izložba se može pogledati još danas (petak) i sutra (subota) od 15 do 20 sati.

Realizaciju izložbe „ARTikulacije (1)” pomogao je Grad Pančevo.

Ostavi komentar

  • (not be published)