Prvo organizovano bavljenje sportom počelo u Kragujevcu – Atanasijevim „fehtovanjem”

Kragujevac je kao prva moderna prestonica Srbije u mnogo čemu bio prvi, pa i u začetku, organizovanog bavljenja sportom, fizičkom i telesnom kulturom. Ove godine je punih 181 godina od kada je rektor Liceja Atanasije Nikolić u Kragujevcu pokrenuo svoju školu „fehtovanja” (mačevanja) što se uzima za početak srpskog sporta. Mačevanje je podstaklo, gimnastiku, streljaštvo, jahanje… Tokom 19. veka većina organizovanih sportskih aktivnosti bila je u funkciji „odbrane otadžbine”

Objavljeno 23.10.2020.
FavoriteLoadingDodaj u omiljene 7 mins

U Kragujevcu je i zvaničan početak bavljenja organizovanim sportom i fizičkom i zdravstvenom kulturom. Tačnije, 14. decembra biće tačno 181. godina od tog događaja. Početak brige o telesnom zdravlju i fizičkoj spremi i kondiciji poklopio se sa dolaskom u naš grad prvog rektora Liceja Atanasija Nikolića.

Rektor Liceja Anastasije Nikolić pokrenuo organizovano bavljenje sportom u Srbiji

Pokrenuvši mnoge stvari u Kragujevcu i Srbiji, od pisanja i štampanja udžbenika, poboljšanja poljoprivrede i stočarstva, preuzimanja Teatra od Joakima Vujića (prvo kod nas a kasnije i u Beogradu „teatar na Đumruku”) one je u naše krajeve doneo i usadio naviku „svakodnevnog telovežbovanja”. Kao rektoru Liceja Nikoliću nije trebalo mnogo da uoči da su učenici kragujevačkih škola – Gimnazije i Liceja izuzetno zakržljali i da se nepravilno telesno razvijaju.

Đaci nezdravi i zakržljali

Tim povodom je 14. decembra 1839. godine zvanično podneo zahtev samom knezu Milošu Obrenoviću da pri Liceju osnuje školu „fehtovanja” – tadašnji izraz za mačevanje, koji je knjaz odmah i odobrio. Sve je to pedantno zapisao i preneo profesor Milen M. Nikolić u gimnazijskoj „Spomenici” povodom njene stogodišnjice i taj datum se uzima kao zvaničan početak organizovanog bavljenja sportom u Srbiji „od Beograda pa na niže”.

Pošto se do tada u našim školama nikakav značaj nije pridavao telesnom vežbanju i fizičkoj kulturu rektoru Nikoliću pri obuci kragujevačkih pionira mačevanja pomagao i njegov kolega licejski profesor Nikola Petrović, a Milen Nikolić beleži da su ovu „privatnu školu fehtovanja” sem gimnazijalaca i licejaca pohađala i deca uglednih kragujevačkih građana i Miloševih dvorana.

Kolekcionarski primerak obveznice za podizanje strelišta

Ovu činjenicu potvrđuje i naš poznati istoričar sporta Milojko Tubić u svojoj knjizi „Jugoslovenski sport” gde u o odeljku o Srbiji kaže: „U Kneževini Srbiji Atanasije Nikolić 1839. godine pokreće privatnu škole za mačevanje koju pohađaju kragujevački učenici i druga kragujevačka omladina”, evidentirajući da je sličnu školu u Beogradu „tek” 1843. godine osnovao izvesni Jovan Ninić.

Mačevanje iniciralo ozbiljno i organizovanje i ostalim sportskim disciplinama, pre svega gimnastikom, streljaštvom i jahanjem ali i stručnijem prilasku predavanju fizičke kulture u srpskim školama.

I na tom polju zaslužni su ljudi koji su ili rođeni ili radili u Kragujevcu.

Nastavnik koji je predavao fiskulturu u kragujevačkoj Gimnaziji i Učiteljskoj školi – takođe prvoj u Srbiji osnovanoj 1870. godine Predrag Predragović napisao je i prvi udžbenik o fizičkoj kulturi kod nas pod imenom „Kratka upustva za predavanje gimnastike”.

Objekat strelišta u velikom parku danas bokserski klub

Zbog poboljšanja kvaliteta nastave fizičke kulture u Kragujevcu je tokom letnjeg raspusta 1872. godine u Učiteljskoj školi organizovan jednomesečni kurs za nastavu fizičkog koji je držao Predragović. Na njemu je učestvovalo 75 učitelja i nastavnika što je u ono vreme bilo oko 15 posto ukupnog prosvetnog kadara u Srbiji. Zbog uspešnosti kurs je ponovljen i narednog leta a ministarstvo je školske 1872/73. godine odštampalo Predragovićev udžbenik u 1.000 primeraka i podelilo ga prosvetarima.

Pionirka ženske gimnastike

Na gimnastiku se sa razvojem i jačanjem države i njenim potrebama (prevashodno odbrambenim) nadovezalo i streljaštvo. Još 1881. godine formirana je Kragujevačka streljačka družina (danas „Čika Mata”) koja je svoj objekat za vežbanje dobila šest godina kasnije (sada bokserski klub) na Strelištu u Velikom parku gde se već u to doba odvijaju značajna takmičenja.

Kraljeva loža na trkalištu Mihajlovac (današnje vašarište) na snimku iz 1910.

Šumadijsko oblasno kolo jahača „Knez Mihailo” osnovano je 1889. godine na inicijativu vojničkog konjičkog kluba (trke su se održavale i ranije) a od kragujevačke opštine za svoje potrebe 1895. godine dobijaju teren na korišćenje na Mihajlovcu u današnjem naselju Vašarište. Današnji Hipodrom podignut je na Stanovljanskom polju (Stara radnička kolonija) 1930. godine.

Kragujevačko „Fehtovanje” prvi srpski sport – fiskulturne vežbe gimnazijalaca 1898-99. godine

I prva žena nastavnica gimnastike rođena je Kragujevčanka. Reč je o Nataliji Ristić (rođena 1880. godine) koja je gimnatikom počela da se bavi 1895. godine u Viteškom društvu za gimnastiku i borenje „Dušan Silni”. Ispit za nastavnicu gimnastike položila je 1900. godine i bila pravi primer ondašnjim roditeljima da „puštaju” žensku decu da se bave sportom a kasnije predavala fizičku kulturu u beogradskoj Višoj ženskoj školi „Kraljica Draga”.

Uprava šumadijskog kola jahača „Knez Mihajlo” na dan 19. marta 1895. godine kada je kragujevačka opština poklonila zemljište za hipodrom na vašarištu

Sa ulaskom u 20. vek u Kragujevcu se počinje i sa loptanjem i Danilo Stojanović – Čika Dača 14. septembra 1903. godine osniva Fudbalski klub „Šumadija” (koji još uvek postoji), a koji je uz beogradski SK „Soko” osnovan 18. aprila iste godine danas najstariji fudbalski klub u Srbiji.

Tekst je objavljen u okviru projekta „Naši gradovi u svemu prvi”, koji partnerski realizuju „Glas Šumadije” iz Kragujevca, UG „Omnibus” iz Pančeva i RTV Šabac. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Ostavi komentar

  • (not be published)